Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Učlanite se!
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
Na javnoj tribini najavljena istraživanja utjecaja zagađenja na zdravlje Zeničana (17.11.2017)
Poziv na javnu tribinu "Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje" (10.11.2017)
Poziv na okrugli sto "Energetsko siromaštvo u BiH" (27.10.2017)
Švedska agencija za zaštitu okoliša planira projekte za smanjenje zagađenja zraka u BiH (25.10.2017)
Federalna inspekcija za 6 mjeseci nije naplatila niti jednu kaznu, a mjere iz okolinske dozvole se ne provode (9.10.2017)
Istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje uz podršku američke ambasade (28.9.2017)
Dvije godine bez odluke o prihvatanju ili odbacivanju krivičnih prijava (15.9.2017)
O maltretiranju zeničkih aktivista za čist zrak u izvještaju o provođenju Arhuške konvencije u BiH (12.9.2017)
Podrška u Kruščici - nastavak sage o mini hidrocentralama (11.9.2017)
Izvještaj o implementaciji Arhuške konvencije u BiH pripremile samo NVO, jer vlast to nije bila u stanju (10.9.2017)
Mini i one malo veće hidrocentrale - čiji su interes? (8.9.2017)
Eko forum na novoj adresi (30.8.2017)
Nastavak projekta CARITASA iz Švicarske (25.8.2017)
Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? (13.7.2017)
Kako smanjiti potrošnju energije? (10.7.2017)
Podrška borbi protiv klimatskih promjena (28.6.2017)
Kolika je cijena zdravlja Zeničana? (15.6.2017)
Kritično zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini: rezultat haotičnog izdavanja dozvola i niskih standarda (12.6.2017)
Prezentacija nove analize okolišne legislative i učešća javnosti u odlučivanju o okolišu (6.6.2017)
Zašto šute institucije i do kada će? (5.6.2017)
BiH najzagađenija u Europi - zvanično! (25.5.2017)
Energetsko siromaštvo - nastavak projekta (18.5.2017)
Tihi i savršeni ubica među nama! (8.5.2017)
Kako do podrške? (26.4.2017)
Stav Eko foruma o projektu izgradnje nove toplane u Zenici (21.4.2017)
Održana godišnja skupština - izabrano novo rukovodstvo Eko foruma (20.4.2017)
Imamo i energetsko siromaštvo, pored ostalih! (15.4.2017)
Poziv na godišnju skupštinu (6.4.2017)
Hoće li nova toplana biti ekološki prihvatljiva? (5.4.2017)
Treći pregled stanja okoliša za BiH Ekonomske komisije UN za Evropu (30.3.2017)
Energetska strategija BiH - 10 godina bez pomaka (29.3.2017)
Novi projekat iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (23.3.2017)
Tematska sjednica Parlamenta FBiH (16.3.2017)
Projekat Ecosan - smanjenje hemikalija i onečišćenja izvora pitke vode u ruralnim zajednicama (8.3.2017)
Okrugli sto i prezentacija softvera za praćenje zagađenja zraka (16.2.2017)
Šta nedostaje u novoj okolinskoj dozvoli za postrojenja ArcelorMittal Zenica? (1.2.2017)
Sastanak bez poziva, bez dnevnog reda i bez materijala (12.1.2017)
 

Na javnoj tribini najavljena istraživanja utjecaja zagađenja na zdravlje Zeničana 17.11.2017

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu je na zahtjev Eko foruma obezbijedila prisustvo američkog eksperta za pitanja utjecaja zagađenja zraka na zdravlje u BiH. U okviru svog tromjesečnog boravka u BiH, Beth M. Hassett-Sipple, naučni saradnik Agencije za zaštitu okoliša SAD (U.S. EPA) posjetila je nekoliko najzagađenijih gradova u našoj zemlji. Tokom posjete Zenici, dogovorili smo da se organizuje prezentacija američkih iskustava u uspješnoj borbi sa zagađenjem zraka.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK i Eko forum Zenica organizovali su javnu tribinu "Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje" u prostorijama Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Zenici. Na tribini su građani mogli saznati rezultate brojnih američkih i evropskih studija koje su dokazale različite nivoe utjecaja zagađenja zraka na zdravlje, ali i zanimljive podatke o tome kako je od 1970. godine do danas američka ekonomija zabilježila ogroman rast industrije, saobraćaja, broja stanovnika i BDP-a, a u isto vrijeme je zagađenje zraka tzv. "kriterijskim polutantima" (prašina, SO2, NO2, O3, CO i olovo) smanjeno za čak 73%.

Kompletnu prezentaciju sa javne tribine možete pogledati na našoj web stranici:

Zagađenje zraka i utjecaji na javno zdravlje,
prezentacija Beth M. Hassett-Sipple (U.S. EPA) 16.11.2017

Nakon prezentacije, prisutni građani su postavljali pitanja na koja su odgovarali prof.dr. Boris Hrabač, direktor Zavoda za javno zdravstvo ZDK i gošća iz Amerike.

Na kraju je zaključeno da bi Institut za zdravlje i sigurnost hrane morao što prije početi s istraživanjima utjecaja zagađenja na zdravlje, po uzoru na ona koja su provedena u SAD, a stručnu pomoć u pripremi tih istraživanja možemo očekivati od Američke ambasade u Sarajevu i od Američke Agencije za zaštitu okoliša.
Javna tribina
Javna tribina

Javna tribina
Javna tribina
Javna tribina



Poziv na javnu tribinu "Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje" 10.11.2017

Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK i Eko forum Zenica, u saradnji sa Američkom ambasadom u Sarajevu organizuju javnu tribinu "Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje"

Datum održavanja: čevrtak, 16.11.2017.

Vrijeme održavanja: 19:00 sati

Mjesto održavanja: Univerzitet u Zenici (sala 10 Metalurško-tehnološkog fakulteta), Travnička cesta 1, Zenica

Predavač na javnoj tribini bit će Beth M. Hassett-Sipple, MSPH, naučni saradnik Agencije za zaštitu okoliša SAD (U.S. EPA).

 

Zagađenje zraka i utjecaji na javno zdravlje, prezentacija Beth M. Hassett-Sipple (U.S. EPA) 16.11.2017


Procjenjuje se da su bolesti prouzrokovane zagađenjem odgovorne za 9 miliona preuranjenih smrtnih slučajeva - 16% svih smrtnih slučajeva širom svijeta. To je 3 puta više nego od AIDS-a, tuberkuloze i malarije zajedno, te 15 puta više nego u svim ratovima i drugim oblicima nasilja.

Procjenjuje se da ovim preuranjenim smrtnim slučajevima najviše doprinosi zagađenje zraka (6,5 miliona), i to samo od čestica fine prašine PM2.5 i prizemnog ozona.

 

Ovo predavanje ima za cilj da upozna javnost s posljedicama zagađenja zraka po zdravlje, te američkim iskustvima u poduzimanju mjera za smanjenje zagađenja.
Logo Javna tribina



Poziv na okrugli sto "Energetsko siromaštvo u BiH" 27.10.2017

Centar za ekologiju i energiju u kooperaciji sa Fondacijim Heinrich Böll i u saradnji s udruženjem "Eko forum Zenica", poziva Vas na Okrugli sto pod nazivom "Energetsko siromaštvo u BiH"

Datum održavanja: čevrtak, 02.11.2017.

Vrijeme održavanja: 12:00 - 13:30 sati

Mjesto održavanja: Hotel Dom penzionera, Prve Zeničke brigade 1D (naselje Babina rijeka), Zenica

Energetsko siromaštvo predstavlja jedan od ključnih problema današnjice. Prema procjeni Evropske komisije u Evropi živi između 50 i 125 miliona ljudi koji su energetski siromašni. Procjene su da je u Evropi energetski siromašan već svaki sedmi stanovnik.
Uz kontinuirani porast cijena energije sve više domaćinstava suočeno je s problemima u plaćanju računa za energiju, te biva prisiljeno živjeti u energetski neadekvatnim uslovima i smanjivati životni prostor zimi. Energetsko siromaštvo negativno utiče na zdravlje građana, doprinosi zagađenju i degradaciji životne sredine, ugrožava imovinsku bezbjednost, smanjuje dostupnost obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama i zadovoljavanju mnogih drugih pojedinačnih i opštih potreba.
Kada domaćinstvo troši više od 10% od ukupnih prihoda na plaćanje troškova za energiju ili kada uopće nije u mogućnosti platiti sve troškove da bi svoj dom održali toplim i nije u mogućnosti zadržati ukupan kvalitet stanovanja uslovljen potrošnjom energije  - možemo reći da je energetski siromašno. Energetski siromašna domaćinstva često nemaju dovoljno sredstava niti znanja da zadovolje osnovne energetske potrebe, te su društveno izolirana i bez ikoga ko bi im pomogao.
Na okruglom stolu će biti prezentiran Dokument „Energetsko siromaštvo u BiH“ koji sadrži informacije o uzrocima, znakovima i posljedicama Energetskog siromaštva, rezultate ankete o potrošnji energije u domaćinstvima u BIH, kao i moguće odgovore na energetsko siromaštvo.
Učesnicima okruglog stola će biti podijeljen Dokument „Energetsko siromaštvo u BiH“ i letak/afiša „Savjeti o povećanju energetske efikasnosti u domaćinstvu“.              


AGENDA:

Vrijeme  
11:30 - 12:00 Registracija učesnika i izjave za medije
12:00 - 12:10 Uvodna riječ predstavnika HBS, realizatora projekta i predstavnika udruženja Eko Forum iz Zenice Jasminka Bjelavac, HBS ured u Sarajevu
Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla
Zlatan Alibegović, Eko forum Zenica
12:10 - 12:20 Projekcija kratkog filma Film “Energetsko siromaštvo u BiH“
12:20 - 12:50 Prezentacija Dokumenta Mr.sc.Agić Sejfudin,dipl.ing.elektro.
JUMS Elektrotehnička škola Tuzla
12.50-13:05 Energetsko siromaštvo u gradu Zenici Dr.sc. Samir Lemeš, Eko forum Zenica
13:05 - 13:30 Diskusija i zaključci svi
13:30 – 14:00 Druženje  uz kafu svi

Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite na e-mail: amira.kunto@ekologija.ba ili tel: 035 249 -310; 061/ 894 776 najkasnije do utorka, 31.10.2017.


Švedska agencija za zaštitu okoliša planira projekte za smanjenje zagađenja zraka u BiH 25.10.2017

Danas je u gradskoj upravi održan sastanak predstavnika Švedske agencije za zaštitu okoliša (www.swedishepa.se) sa predstavnicima kantonalnog ministarstva za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoline, Instituta "Kemal Kapetanović", Eko foruma i gradske službe za komunalne poslove i ekologiju. Sastanku je trebao prisustvovati i gradonačelnik, ali je bio zauzet hitnom sjednicom gradskog vijeća, koja se održavala u isto vrijeme.

Ovo je jedna u nizu posjeta i sastanaka radi preliminarnog sagledavanja i upoznavanja sa učesnicima u sektoru kvaliteta zraka. Cilj im je sagledavanje trenutnog stanja, prikupljanje podataka i informacija te priprema novog dugoročnog projekta iz oblasti kvaliteta zraka koji bi bio finansiran od strane Švedske u BIH od 2018. godine.

Na sastanku smo saznali da je za petak, 27.10. zakazan sastanak gradonačelnika i Univerziteta u Zenici, na kojem bi se nakon 2,5 godine čekanja, konačno potpisao ugovor o korištenju mjernih stanica za kvalitet zraka. Nakon potpisivanja ugovora, mjerne stanice bi trebale konačno osposobljene za proglašavanje epizoda povećane zagađenosti, kad se poduzimaju interventne mjere. SEPA


Federalna inspekcija za 6 mjeseci nije naplatila niti jednu kaznu, a mjere iz okolinske dozvole se ne provode 9.10.2017

Direktor inspekcijeFederalno ministarstvo okoliša i turizma je 3.4.2017. godine izdalo novu okolinsku dozvolu za pogone i postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica. Za kontrolu sprovođenja mjera iz te dozvole zadužena je Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Na osnovu odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH (Sl. glasnik BiH 28/00, 45/06), Eko forum Zenica je od Uprave tražio da nam dostavi informacije o sljedećem:

  • Koliko inspekcijskih pregleda ste izvršili u periodu od izdavanja dozvole do danas, koliko ste izdali rješenja o otklanjanju nedostataka i rješenja o obustavi rada, koliko prekršajnih naloga i u kojem ukupnom iznosu, koliko zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i u kojem ukupnom iznosu su zatražena izricanja prekršajnih sankcija, za pogone i postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica?
  • Da li je operator pribavio okolinsku dozvolu za industrijsko odlagalište Rača?
  • Da li su realizovane mjere za koje je rok za izvršenje 3.10.2017:
    • 1.2.1. na pogonu Koksara (je li izmješten sistem za kontinuirani monitoring),?
    • 1.3.1. na pogonu Aglomeracija (je li izmješten sistem za kontinuirani monitoring)?
    • 1.4.1. na pogonu Visoka peć (jesu li provjerene emisije PCDD/F)?
    • 3.4.2. na pogonu Čeličana (jesu li zamijenjeni CaF topitelji)?
    • 3.4.3. na pogonu Čeličana (je li izmjerena buka)?
    • 4.1.2. na pogonu Koksara (je li izrađen plan ugradnje ramova na vratima)?
    • 4.2.1. na pogonu Aglomeracija (u kojoj mjeri se koristi filter SM-5)?
    • 4.4.2. na pogonu Čeličana (je li potpisan ugovor sa izvođačem)?
    • 4.6.1. na pogonu Energetika (je li potpisan dogovor sa gradom Zenica)?
    • 4.6.2. na pogonu Energetika (je li urađen plan aktivnosti za otpadne vode)?
  • Da li je operator prijavio incidentne situacije (kako je predviđeno tačkom 9 Dozvole) koje su se desile 13.7. i 24.8.2017, i zašto federalna inspektorica u Zenici (Ljuba Tadić) nikad nije odgovorila na naše intervencije u tim situacijama?
  • Da li je operator pribavio novu vodnu dozvolu od Agencije za vodno područje rijeke Save, po zahtjevu podnesenom Agenciji 26.12.2016?

Od Federalne uprave za inspekcijske poslove dobili smo sljedeći "odgovor":

Inspekcija
Inspekcija


Istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje uz podršku američke ambasade 28.9.2017

Na zahtjev Eko foruma, Ambasada SAD u Sarajevu je pozvala eksperta američke agencije za zaštitu okoliša (EPA - Environmental Protection Agency) za pitanja utjecaja zagađenja na zdravlje, Beth M. Hassett-Sipple. Paul Frick, asistent za ekonomska pitanja Ambasade i Beth M. Hassett-Sipple, naučni saradnik Ambasade, posjetili su danas institucije koje se bave zdravljem i zaštitom okoliša u Zenici, kako bi se identifikovali problemi, moguća rješenja, te neophodna naučna istraživanja koja treba provesti s ciljem utvrđivanja nivoa utjecaja prekomjernog zagađenja na zdravlje stanovništva Zenice i drugih gradova u BiH.

Zajedno sa aktivistima Eko foruma, danas su posjetili Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK, odnosno Zavod za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici, Centar za okoliš na institutu "Kemal Kapetanović" i Kantonalnu bolnicu Zenica.

Saradnja bi se trebala uskoro nastaviti organizacijom javnog predavanja i prezentacije naučnih studija kojima su američki naučnici dokazali neupitnu povezanost zagađenja sa pojavom određenih vrsta oboljenja, a u narednom periodu bi se takva istraživanja provela i u BiH, uz učešće domaćih i međunarodnih istraživača.

EPA
EPA
EPA
EPA


Dvije godine bez odluke o prihvatanju ili odbacivanju krivičnih prijava 15.9.2017

Tužnim srcem javljamo da su se danas navršile pune dvije godine kako krivične prijave protiv kompanije ArcelorMittal i odgovornih zaposlenika, bivše ministrice Đurić Branke i bivšeg direktora inspekcije Tirak Ibrahima spokojno počivaju u tužilaštvima Zeničko-dobojskog i Sarajevskog kantona.

Tekst krivičnih prijava smo tada objavili i na našoj web stranici.

U međuvremenu, tužilaštvo je preselilo u novu zgradu, riješilo stotine, pa i hiljade drugih krivičnih prijava, a naše prijave izgleda da čekaju neka bolja vremena.

U međuvremenu zagađenje nije ništa manje, okolinske dozvole su obnovljene ali su i dalje mrtvo slovo na papiru, federalna inspekcija je nijema na apele javnosti, a vlasti različitih nivoa, umjesto da proganjaju zagađivače, skupa sa zagađivačima i njihovim saradnicima optužuju, proganjaju i maltretiraju ekološke aktiviste.

Tužilaštvo
Prijave

Podaci iz izvještaja o radu Kantonalnog tužilaštva ZDK za 2016. godinu:
Tužilaštvo
Napomena:

KT predmeti su krivične prijave podnijete tužilaštvu od strane policije, drugih organa ili građana protiv punoljetnih izvršilaca krivičnih dela;

KTPO predmeti za privredni kriminal;
KTK predmeti za koruptivna krivična djela

KTRZ predmeti iz oblasti ratnih zločina.

 


O maltretiranju zeničkih aktivista za čist zrak u izvještaju o provođenju Arhuške konvencije u BiH 12.9.2017

Član 3 (8) Arhuske konvencije tvrdi da "svaka članica će osigurati da osobe koje provode svoja prava u skladu sa odredbama Konvencije, neće biti kažnjene, gonjene ili maltretirane na bilo koji način." Iskustvo pokazuje da ova odredba uopšte nije suvišna. Sasvim suprotno, treba joj se posvetiti više pažnje.

U praksi, pojedinci i organizacije civilnog društva uključeni u zaštitu životne sredine - posebno kada su u sukobu sa interesima političara, lokalnih biznismena ili velikih kompanija - se često doživljavaju kao neželjeni faktor, čije aktivnosti potkopavaju težnju za “većim dobrom” (što je uglavnom nečiji profit). U najboljem slučaju, njihovi komentari se ignorišu i svi napori se ulažu da se sklone iz relevantnih procesa. U drugim slučajevima, oni se javno proglašavaju kao “neprijatelji države”, prijeti im se ili se čak kriminalizuju. Situacija u BiH po ovom pitanju nije optimistična. Postoje mnogi prijavljeni slučajevi da se aktivisti susreću sa prijetnjama i ucjenama. Međutim, većina ovih ljudi nerado javno govori o ovome, iz straha za ličnu sigurnost.
(Iz Poglavlja 6 Nezavisnog izvještaja o implementaciji Arhuške konvencije u BiH 2017).

 

Samir Lemeš, profesor na Univerzitetu u Zenici, je aktivista i bivši predsjednik Eko-foruma Zenica, lokalne ekološke NVO. Godine 2015, njegove kolege profesori su ga tužili za klevetu zbog intervjua koji je dao za državni list Oslobođenje. U intervjuu, naveo je kontroverznu odbranu master teze 2013. godine na Univerzitetu u Zenici, sa imenima ljudi umiješanih u prevaru i urotu, a u vezi sa ekološkim problemima u Zenici.

Pomenuta master teza je napisana od strane tadašnjeg zamjenika ministra okoliša i turizma Federacije BiH, a glavni cilj istraživanja je bio da se utvrdi koliko radovi sa čelikom u ArcelorMittalu u Zenici doprinose koncentraciji SO2u vazduhu u Zenici, koristeći kompjutersku simulaciju. Tri profesora koja su ocjenjivala tezu su u isto vrijeme bili angažovani za izradu nacrta ekoloških dozvola za ArcelorMittal. Sve u svemu, 2009. godine je zamjenik ministra ocijenio njihov plan aktivnosti za ekološku dozvolu, a četiri godine kasnije profesori su ocjenjivali njegovu tezu.

Kada je teza konačno otkrivena javnosti (dvije sedmice prije javne odbrane), ispostavilo se da je rezultat dokazao da radovi sa čelikom ArcelorMittala su uzrok svega 10-15% ukupne koncentracije SO2 u vazduhu u Zenici. Poslije pažljivog čitanja, prof. Lemeš je shvatio da su pogrešni brojevi korišteni kao ulazni podaci za simulaciju; umjesto korištenja rezultata monitoringa emisije, vrijednosti navedene u ekološkoj dozvoli (plan aktivnosti) su korišteni. U tužbi, tužitelji su naveli da podaci emisije nisu bili dostupni, uprkos činjenici da su ovi podaci javni kroz federalni PRTR. Stvarne emisije su mnogo više od planiranih i dozvoljenih, i rezultati simulacije značajno podcjenjuju obim zagađenja vazduha koji je posljedica rada ArcelorMittala Zenica.

Kada je prof. Lemeš upozorio kolege na ove nedostatke, podvlačeći vjerovatnu zloupotrebu rezultata od strane ArcelorMittala kao “naučni dokaz” da ne zagađuju previše, bio je ignorisan. Poslije uspješne odbrane teze, prof. Lemeš je podnio žalbu etičkom komitetu Univerziteta u Zenici. U žalbi je tražio od komiteta da odredi da li su odredbe etičkog koda prekršene usljed konflikta interesa, krivotvorenja i izmišljanja rezultata. Komitet nikada nije odlučio o žalbi, i neki njegovi članovi su zbog toga dali ostavke. ArcelorMittal je zloupotrijebio rezultate teze; u TV reportaži o zagađenju vazduha (TV Hayat, "Vijesti u 7", 20. decembar 2013), emitovanoj nekoliko mjeseci kasnije, čelnik odsjeka za životnu sredinu ArcelorMittala je tvrdio da "doprinose samo 10 do 15% zagađenju vazduha" u Zenici.

Novinar lista Oslobođenje je intervjuisao Samira Lemeša u novembru 2013. godine, tražeći više informacija o ovom slučaju. Po objavljivanju njegovih odgovora, kolege su tužile prof. Lemeša tražeći 20.000 KM kao kompenzaciju “zbog duševnog bola i lažnih optužbi za korupciju i poslovne veze sa ArcelorMittalom”.

Slučaj pred Opštinskim sudom u Zenici je trajao skoro dvije godine, i sud je odlučio u decembru 2016. godine da nije bilo klevetanja, te da prof. Lemešu ne samo da nije bilo dozvoljeno da izloži slučaj u javnosti, nego kao predsjedniku ekološke NVO i članu akademske zajednice, to mu je bila dužnost. Sud je naveo odredbe Arhuske konvencije (implementirane u FBiH Zakonu o zaštiti okoliša) u svojoj odluci.

Žalba je podnesena kantonalnom sudu, koji je u martu 2017. potvrdio presudu, ali u isto vrijeme naložio prof. Lemešu da plati sudske troškove. U maju 2017. godine, tužitelji su podnijeli žalbu na presudu pred Vrhovni sud FBiH, i slučaj još uvijek traje.

Slučaj Samira Lemeša je pokazao da svaki pokušaj da se javnosti otkriju prevare u vezi sa životnom sredinom i urotom u BiH mogu imati posljedice po osobu koja ih otkriva. U ovom slučaju, prof. Lemešu je naloženo da plati sudske troškove iako su njegove akcije proglašene legalnim i legitimnim.


Podrška u Kruščici - nastavak sage o mini hidrocentralama 11.9.2017

U subotu, 9.9.2017. u 12 sati, na izletištu Kruščica kod Viteza organizovan je protestni skup podrške mještanima tog područja koji već duže vrijeme vode "rat" protiv izgradnje mini hidrocentrala na gornjem toku rijeke Kruščice. Protestu su prisustvovale eko-organizacije: Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, UG Alternativa iz Kaknja, UG Eko Forum iz Zenice, Eko Gotuša iz Fojnice, udruženje ribolovaca SBK, članovi lokalne mjesne zajednice Kruščica i mnogi drugi gosti.

U obraćanju predstavnika MZ Kruščica a potom i članova organizacija - gostiju postavljeno je pitanje svrsishodnosti i opravdanosti izgradnje ovakvih objekata. Data je podrška nastavku borbe protiv izgradnje ovog i sličnih objekata u čitavoj BiH (odličan primjer ishoda izgradnje ovakvog objekta je u komšiluku - na rijeci Ugar). Uprkos na prvi pogled propisane procedure i uredne zakonske regulative, svjedoci smo velikog broja ovakvih izgrađenih objekata koji nisu ispunili očekivanja lokalne zajednice. Prvi problemi nastaju kod dobijanja saglasnosti lokalne zajednice koji se traže nakon izrade idejnih projekata i gdje su jedni od najvažnijih zahtjeva vezani za izradu studije o uticaju na okoliš. Pokazalo se da većina problema nastaje nakon loše izrađenih studija ili studija slabog kvaliteta, gdje se zbog neznanja, površnosti, namjenski friziranih ili lažnih podataka, korupcije ili kriminala dobijaju ciljani podaci koji omogućuju izgradnju objekata. Pri tome se u pravilu ili zaobilaze ili minimiziraju zahtjevi lokalne zajednice po mnogo aspekata (ekonomski, ekološki, tehnološki, infrastrukturni itd.).

Vrlo je lako postaviti granicu isplativosti izgradnje ovakvog projekta sa procjenom koja strana treba da ostvari određene benefite. Kod izgradnje mini ili malih hidrocentrala benefiti se mogu podijeliti ili usmjeriti na dvije najčešće suprostavljene strane, a međa koja određuje na koju će stranu ići dobit zavisi od vrijednosti investicije (tj. instalisanog kapaciteta u MW). Ako je ova vrijednost relativno mala (recimo ispod 1 MW), investitor ima troškove projektovanja, dobijanja dozvola, plaćanja koncesije, u eksploataciji troškove održavanja, najčešće nema stalno zaposlenih radnika na objektu jer isti rade autonomno sa ugrađenom automatikom i naravno - sva zarada ide isključivo i samo njemu. Vlast ima naknadu na ime koncesije, a lokalna zajednica najčešće - ništa. Ovo ništa je rezultat ukupno niskih naknada na ime koncesije koje skoro u pravilu ne odu na mjesto nastanka. Uz ovo ništa, lokalnoj zajednici ostaje i izmjenjen izgled okoliša, poremećen vodotok, gubitak vodne mase, poremećaj u vodosnabdjevanju, poljoprivredi, otežan uzgoj stoke, narušen okolišni ambijent koji onemogućava bavljenje turizmom, sportom, ribolovom ...Sve ove posljedice i reperkusije koje nastaju kao specifične posljedice izgradnje ovakvih malih hidrocentrala u pravilu donose dobit samo vlasniku (investitoru) i ostavljaju trajne negativne posljedice po lokalnu zajednicu.

Sve ovo su prepoznale neke Europske zemlje (Austrija, Švicarska, Njemačka,...) nakon čega su znatno pooštrile kriterije i uslove za dobijanje dozvola za izgradnju ovakvih objekata. Tamo gdje lokalna zajednica ne može ostvariti određene benefite i korist izgradnjom ovakvih objekata i gdje sva dobit u krajnjem ide samo investitoru, uz nanošenje štetnih posljedica po okoliš, ovakvi objekti ne mogu dobiti odobrenje za gradnju. Kada se ovakvi objekti nastoje graditi u BiH gdje su u igri i kriminal, korupcija, sprega određenih krugova radi dobijanja dozvola za gradnju bez obzira za posljedice po lokalnu zajednicu jasan je i treba podržati ovakav otpor.

Sve dotle dok ova zemlja ne postane uređena država sa vladavinom prava i djelovanjem pravne države, dok se ne počne uvažavati struka i nauka i gdje svaka odluka treba da štiti ravnopravno prava svih, treba spriječiti uzurpaciju i otimačinu ovih opštih dobara. I da ne zaboravimo, pravo na demokratiju izražavanja stavova i zahtjeva koje se neće nametati ili štititi jedinicama specijalne policije protiv golorukog naroda, a u ovom slučaju i nježnijeg pola. A sve to u cilju zaštite interesa jedne osobe. Bolji primjer uzurpacije vlasti u cilju zaštite interesa jedne sigurno problematične odluke odavno nismo doživjeli.

Kruščica


Izvještaj o implementaciji Arhuške konvencije u BiH pripremile samo NVO, jer vlast to nije bila u stanju 10.9.2017

UNECE (Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu) objavila je izvještaje o provođenju Aarhuške konvencije, koje su pripremile vlade zemalja potpisnica, ali i nevladine organizacije.

Na web stranici UNECE mogu se naći zvanični izvještaji skoro svih zemalja potpisnica, koje su pripremile vlade, ministarstva i fokalne tačke za provođenje konvencije u tim zemljama. Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu nema, jer naša vlast nije bila u stanju napisati i poslati takav izvještaj. Donedavna fokalna tačka za konvenciju (pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma) je penzionisan, a nikad nije imenovana osoba koja bi ga zamijenila.

U izvještaju su između ostalog opisani problemi u primjeni konvencije u Zenici, na slučaju okolinskih dozvola za ArcelorMittal i na primjeru proganjanja ekoloških aktivista Eko foruma zbog borbe za istinu.

Aarhus

Godine 2016. obilježena je 15. godišnjica od stupanja na snagu Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupa pravdi u pitanjima životne sredine. Bosna i Hercegovina (BiH) je pristupila Konvenciji 1. oktobra 2008. godine, deset godina nakon što je tekst završen i bio otvoren za potpise u danskom gradu Arhusu.1 Na teritoriji 47 članica (evropske, kavkaske i centralno-azijske države), Arhuska konvencija predstavlja jedan od najsnažnijih alata u rukama građanskog društva u borbi za razumne politike životne sredine, transparentnost i uključenost nevladinog sektora u donošenje odluka o životnoj sredini, te za uspjeh demokratije životne sredine.

Da bi se osiguralo da odredbe Konvencije ne ostanu samo riječi na papiru- nakon svega, nadzor javnosti i direktno uključenje u pitanja životne sredine mogu predstavljati neprijatne situacije za vlast- Arhuska konvencija je uspostavila proceduru izvještavanja na svake tri godine. U ovom periodu, svaka članica je obavezna da napravi detaljan izvještaj o sprovođenju Konvencije, koji se naknadno procjenjuje na sastanku članica.

Do danas, Bosna i Hercegovina je prošla kroz dva ciklusa, podnoseći nacionalne izvještaje implementacije 2011. i 2014. godine. U oba slučaja, proces izrade nacrta je predvodila lokalna OSCE misija i nacrte izvještaja su sačinili vanjski konsultanti, što oslikava nedostatak kapaciteta i sposobnosti BiH vlasti. NVO koje se bave životnom sredinom su pozvane da aktivno učestvuju u procesu, prisustvuju sastancima i daju prijedloge. Uprkos djelimičnim primjedbama na krajnji tekst, predstavnici civilnog društva su istakli generalno zadovoljstvo procesom. Nažalost, ovo se ne može reći za izvještavanje za period 2014- 2016.

Dok je uobičajena praksa za nevladine organizacije da prave nacrte za izvještaje iz sjene i alternativne izvještaje, dopunjavajući nedostatke zvaničnih nacionalnih izvještaja, situacija je ipak drugačija. Dok se završavao treći ciklus izvještaja pred kraj 2016. godine je postalo jasno da ovaj put neće biti izrađen nacionalni izvještaj uopšte. Dva su uzroka. S jedne strane, činjenica je da OSCE nije inicirao i nadzirao proces ovaj put, niti je osigurao neophodno finansiranje (vjerovatno očekujući da nakon šest godina vanjskog vođstva i nadzora, država se može snaći oko ovog izvještaja i sama). S druge strane, osoba, koja je u prošlosti bila nacionalna fokalna tačka BiH za Konvenciju, je penzionisana i vlasti nisu bile u stanju da zaduže novu. Institucionalno, nacionalna fokalna tačka ostaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ali do sredine 2017. godine ono nije uspjelo da odredi zvaničnog kandidata. Kao rezultat ove situacije bez presedana, ne postoji osoba zadužena i sposobna da izradi nacrt izvještaja. Ovo dovoljno govori o ozbiljnoj situaciji ne samo za demokratiju životne sredine, nego i o kapacitetima, efikasnosti i operabilnosti javne administracije Bosne i Hercegovine.

Suočeni sa stvarnošću, i svjesni ozbiljnosti pravilnog izvještavanja o sprovođenju Arhuske konvencije u BiH, NVO za životnu sredinu su odlučile da preuzmu inicijativu. Sljedeći izvještaj je rezultat rada Arnike, češke NVO za životnu sredinu, i Centra za životnu sredinu (CZZS), iz Banjaluke, u saradnji sa Aarhus centrom Sarajevo, Eko-forumom Zenica i stručnjacima i pravnicima iz Bosne i Hercegovine. Oni dijele viđenje uspjeha i nedostataka sprovođenja Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini. Veći dio izvještaja je baziran na ocjeni konkretnih studija slučajeva, kako bi se podsjetili na suštinski bitne i najspornije probleme sa kojim se BiH suočila, i ocjeni funkcionalnosti posebnih odredbi Konvencije u praksi.

Rezultati zajedničkog rada su temeljno diskutovani sa nevladinim organizacijama širom Bosne i Hercegovine, i njihove primjedbe su uključene u krajnji tekst. Javne vlasti su takođe pozvane da daju komentare na nacrt izvještaja u pisanoj formi, ali i lično na radionicama organizovanim u Sarajevu i Banjaluci u junu 2017. godine, ali nažalost, pokazale su minimalan interes za učešće svojih predstavnika.

 


Mini i one malo veće hidrocentrale - čiji su interes? 8.9.2017

U zemlji u kojoj ništa ne funkcioniše - pogotovo transparentno i legalno, nisu bila novost ni dešavanja u zadnje vrijeme oko izgradnje mini hidrocentrale u Kruščici kod Viteza. Samo nastavak serije sličnih dešavanja na Buni, Bunici, Rakitnici, Glavatićevu, Sutjesci, Ljutoj, Ugru, sutra Sani ili Uni i tako bez kraja u nizu ekoloških zločina van kategorije jer su i napadnute prirodne ljepote van kategorije po vrijednosti.

Neke su možda odbranjene, za neke se vodi borba a neke će tek doći na red. Za čije interese se grade ovakvi objekti, protiv koga se to treba boriti i za koga treba sačuvati ovo neponovljivo prirodno bogastvo? Ne treba biti previše pametan pa doći do odgovora, ali treba biti hrabar, bez oraha u džepu i suprotstaviti se ovakvim organizovanim zločinima za koje sasvim sigurno postoje adrese.

Idemo redom:

  • Nadležna ministarstva u vladama države, entiteta, kantona (ima li kraja)
    Da možda nema korupcije, interesnih lobija i grupa, međustranačkih dogovora i trgovina, podjela na interesne sfere i regije, problem bi se lako riješio na ovom nivou. Ovako svako u svojoj avliji radi šta mu sitni lokalni interesi nalažu i nije ga briga šta će od njega otići onom komšiji iza ograde. Hoće li ostati suho korito bivše rijeke ili potoka, hoće li “crknuti” poljoprivreda, turizam, stočarstvo,…. Tako se fino napravi podjela na Vodno područje Save, pa ono prema moru duž Neretve i naravno, da ne zaboravimo gospodu u RS, i zna se, svako radi šta hoće kod sebe i ne gleda šta će ostati “onom tamo”.
    Ove “odmetnute” agencije koje su rodila nadležna ministarstva su se toliko osilile u ponašanju da čak ni njihove rođene majke nisu u stanju da ih više kontrolišu i drže na uzdi. To su otuđeni centri uticaja koji kontrolišu značajna finansijska sredstva i koji dobrim dijelom propisuju ponašanja aktera u igri. A kako rade, pričekajmo reviziju poslovanja koja će se valjda nekad uraditi i javno objaviti. I usput se podsjetimo Izvještaja o reviziji poslovanja Federalnog fonda za okoliš nedavno objavljenog.
  • Konsultantske kuće za izradu procjena uticaja na okoliš
    Ove ustanove koje bi trebale biti akreditovane i certificirane imaju jednu od najvažnijih uloga u ovim procesima. Čitajući u svakom projektu ovaj separat koji je ključan kod donošenja odluka o građenju energetskih objekata lako se uoči obrazac pisanja ovih separata. Detaljno se nabroji svaki cvijet, drvo, travka, insekt, oni podzemni i nadzemni hodajući i plivajući stvorovi i na kraju izbaci teza – svi će preživjeti i nikom neće biti ništa u novom okruženju. I projekat dobija prolaz i ide u realizaciju. Ali, avaj jer neko i u Europi to pogleda pa tako dođe i Rezolucija usvojena u Europskom parlamentu o BiH kojom se potvrđuje nizak nivo kvaliteta procjene uticaja na okolinu (EIA – Environmental Impact Assessment) i slab kvalitet studija koje rade naše konsultantske kuće. Kada na ovo dodate one naše genetske karakteristike kao kriminal, korupciju, lobije i interesne podjele – eto belaja.
    Usvojenom Rezolucijom pozvana je vlast u BiH da reguliše i nadzire razvoj hidropotencijala u okolišno osjetljivim i potencijalno zaštićenim područjima. očekujući veće učešće javnosti i lokalnih zajednica i nivo transparentnosti kod donošenja odluka. A kako su prošli određeni objekti samo pogledajte kanjon Neretve (duž brana), polje u Gacku, Stanare, korito Ugra, svaku mini-hidrocentralu gdje god bila, …
  • Politika, interesni lobiji i lični interesi
    Kada se ove pojave izmiksaju sa gore spomentim akterima koje kao metastaze nagrizaju i jedu ovu državu, dobijate slučajeve i Kruščice, Ugar, Sutjesku, Bunu, Bunicu, Rakitnicu,… Kada se podijele zone uticaja i utvrde pravila i cijena trgovina, kada u igru uđu mali članovi velikih "timova" SDA, HDZ, SNSD i ostali, eto slučaja za specijalce koji brane najčešće lične uloge kao vitalne nacionalne. Što se u izgrađene objekte ne zaposli niko ili poneko, što ostanu suha korita kao podsjećanje da je ovuda nekad tekla rijeka ili potok manje je važno od toga da sada teče novac u nečiji već pun džep. Uloga nekih od aktera u događajima kao Armina Hadžialića, Abdulaha Bureka, Salke Selmana, Donka Jovića, XY, YX i sličnih neka za sada ostane nedefinisana. Vrijeme i događaji će pokazati kakve su uloge imali. I oni gore spomenuti iz ministarstava i kuća za izradu procjena uticaja na okoliš koji često rade po zadatku i diktatu (nećemo opet spominjati korupciju ili sukob interesa).
  • Nevladin sektor i civilno društvo
    Utjeha je da se pojavio trag onog razmišljanja o zajedničkoj zaštiti ovih prirodnih dobara na prostoru čitave BiH, koja smo naslijedili i koja moramo sačuvati po svaku cijenu za buduće generacije. Sigurno ne može postojati veći javni interes od ovog zadatka. A umjesto ovih ekoloških zločina možemo naći zamjenu i supstituciju u alternativnim izvorima energije, tretmanima otpada svih vrsta, bio-gorivima, racionalnoj potrošnji energije, uštedama itd. Svih ovih činjenica je Europa već odavno postala svijesna jer znaju da jednom uništen prirodni resurs je trajno i bespovratno izgubljen. Zato pozdravljamo akciju i podršku eko aktivista i iz drugih gradova i nadamo se da je ovo početak jednog drugačijeg razmišljanja u ostvarenju zajedničkih ciljeva.

Valjda u subotu 09.09.2017.g. u 12h na Kruščici neće biti ponovo specijalaca i koga li će štititi.

 

Kruščica


Eko forum na novoj adresi 30.8.2017

Nakon neispunjenih obećanja gradske uprave da ćemo dobiti na korištenje neki od prostora u vlasništvu grada, morali smo se sami snaći i iznajmiti poslovni prostor na novoj adresi: Meokušnice 9.

 

11
11
11


Nastavak projekta CARITASA iz Švicarske 25.8.2017

U nekoliko navrata smo obavještavali javnost o projektu "Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost integrirana u ruralni razvoj i smanjenje energetskog siromaštva u BiH" koji je pokrenuo CARITAS iz Švicarske. Nosilac projekta je Centar za energiju i ekologiju iz Tuzle u saradnji sa partnerima EKO FORUM - Zenica i Sadnice mira - Zavidovići. Poslije uspješno provedenog dijela projekta edukacije i promocije uštede energije u domačinstvima ( po 500 domačinstava u Zenici i Zavidovićima ), nastavak projekta je usmjeren ka edukaciji i povečanju energetske efikasnosti u procesu izgradnje i utopljavanja već izgrađenih objekata na području ZD kantona. Edukacija je namjenjena za profesore stručnih građevinskih škola, onima koji treba da ta znanja prenesu kroz obrazovni proces širokoj populaciji mladih osoba i time doprinesu širenju saznanja iz ovog vrlo važnog segmenta smanjenja potrošnje i povećanju uštede energije.

Radionica je održana 24.08.2017.g u prostoru i radionici Srednje mješovite škole "Mladost" na Bilimišću u Zenici, za profesore srednjih stručnih škola iz Zenice i članove EF, u vremenu od 9h45min do 17h, sa prezentiranjem stručnog, teoretskog dijela i praktičnom pokaznom obukom u radionici. Predavači su bili stručni predstavnici iz Tuzle i to prof. iz Građevinsko-geodetske škole iz Tuzle, predstavnici Caritasa iz Švicarske i predstavnici Centra za energiju i ekologiju iz Tuzle. Na praktičnoj vježbi je u radionici na dijelu urađene građevinske konstrukcije izvedena pokazna prezentacija postavljanja izolacije fasade sa detaljima obrada oko otvora, načini pravilne ugradnje materijala, obrade detalja prelaza i stručno objašnjenje potrebnih tehničkih kvaliteta upotrijebljenog materijala. Pokaznu prezentaciju je obavio predavač sa bogatim iskustvom na ovim poslovima u Njemačkoj, koji se nakon povratka u BiH bavi ovim poslovima ovdje.

Isti ovakav obim predavanja i obuke će se provesti 25.08.2017.g. na istoj lokaciji sa istim predavačima za odabranu grupu nezaposlenih lica koja je odabrana nakon prethodno održanih sastanaka sa predstavnicima Zavoda za zapošljavanje ZD kantona u Zenici. Nezaposlena lica su sa obrazovanjem iz građevinske struke i nakon obavljene obuke i planiranih posjeta na odabranim objektima u ZD kantonu svi učesnici će dobiti certifikate o obavljenoj obuci i znanju iz ove oblasti.

Švicarski CARITAS je planirao poslije izbora pogodnih školskih objekata u ZD kantonu, a koji su prethodno implementirali projekat utopljavanja objekata na dva odabrana školska objekta ugraditi kompletan sistem grijanja baziran na upotrebi toplotnih, geotermalnih pumpi. Ova oblast je potpuno nova kod nas i ima značajan edukativni i promotivni karakter i kao takva ima pionirsku ulogu na ovim prostorima. Potrebno je pozdraviti i svakako podržati ovakav interes CARITASA - Švicarska i nadati je se da će u najmanju ruku zadržati ovakav stav. Lokalna zajednica i ekološke nevladine organizacije pozdravljaju djelatnost i rad ove humanitarne organizacije koja svojim djelovanjem nastoji popraviti inače katastrofalnu situaciju u BiH po mnogo aspekata ( ekonomski, socijalni, ekološki,edukativno-obrazovni itd. )

Eko forum Zenica

 

11


Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? 13.7.2017

Kada smo posjetili pogone ArcelorMittal Zenica u oktobru 2016, menadžer za zaštitu okoliša Azra Sivro nam je rekla da "ne mogu započeti aktivnosti na sekundarnom otprašivanju BOF čeličane jer nemaju okolinsku dozvolu".
Iako je tada to bio jedini pogon sa važećom dozvolom (koja jeste predmet upravnog spora ali je tada bila važeća), potrudili smo se da i nova dozvola za sve pogone bude izdata što prije i da bude što kvalitetnija.
Od aprila 2017 ArcelorMittal ima novu okolinsku dozvolu, ali za projekat sekundarnog otprašivanja nema još nikakvih informacija kad će početi s realizacijom.
Hibridni filter na aglomeraciji je u pogonu od marta ove godine, ali se rad filtera ne odražava na kvalitet zraka, jer radi samo jedan filter, a tek treba da se naprave tri preostala filtera.

Ovih dana smo svjedoci (vidljivo golim okom, čak i bez monitoringa, koji ne radi zahvaljujući neodgovornosti gradonačelnika Zenice i kantonalne vlade) enormnih emisija crvene prašine iz pogona ArcelorMittal Zenica, kao što možete vidjeti iz fotografija. Sad ne radi grijanje pa ne možete optužiti kućna ložišta, a znamo da ni automobili, ni dimnjak bolnice, ni cigarete, ne ispuštaju crveni dim kojim smo obasuti.

Molimo:
- upravu ArcelorMittal Zenica,
- federalnu ministricu okoliša i turizma,
- federalnu upravu za inspekcijske poslove,
- kantonalno tužilaštvo u Zenici,
- kantonalni sud u Sarajevu,
da poduzmu sve što mogu kako bi zaštitili zdravlje Zeničana. Svima smo vam davno dali upute i informacije šta i kako možete uraditi, ali vi to ne radite. Ne želimo opravdanja i izgovore, želimo konkretne poteze.

Eko forum Zenica

 

11
12
13


Kako smanjiti potrošnju energije? 10.7.2017

Krajem juna 2017. godine završen je prvi krug projekta smanjenja potrošnje energije u domaćinstvima u po 500 domova u Zenici i Zavidovićima. Projekat je proveden pod pokroviteljatvom CARITASA iz Švicarske a uz saradnju Centra za ekologiju iz Tuzle kao nosioca projekta, i partnera: Eko Forum Zenica i Sadnice mira Zavidovići.

Energetski savjetnici iz ove dvije eko organizacije su poslije provedene obuke obišle domaćinstva u gradskoj i ruralnoj zoni s ciljem obuke i promocije štednje energije i pri tome podijelile i skromne promotivne poklone.

Jedno je već sada jasno, da smo nakon obilaska terena i urađene početne obrade podataka, dobro nadmašili postavljene standarde kojim Europska unija definiše stanje energetskog siromaštva. Da se podsjetimo: Domaćinstvo koje od ukupnih primanja u porodici troši više od 10% sredstava za podmirenje troškova električne energije i grijanja se ubraja u energetski siromašna domaćinstva.

Za ovakve rezultate su definisana tri osnovna uzroka :                                                                                             - nedovoljan prihod domaćinstva,

- visoka cijena energije i energenata, i

- visoki gubici u potrošnji zbog nedovoljne prosvijećenosti o energiji i načinima štednje, slabog korištenja kvalitetnih izolacionih materijala i savremenih oblika proizvoda i visoko energetski efikasnih proizvoda, korištenje starih proizvoda i električnih uređaja sa velikom i neefikasnom potrošnjom, itd.

Sva tri navedena elementa su direktan odraz sveukupnog stanja u društvu i katastrofalne ekonomsko-socijalne situacije u državi koja se nažalost samo pogoršava od rata pa na ovamo. Dobar dio ovih navoda je obrađen u prilogu "BIH - zemlja negativnih rekorda od 12.03.2017.g. objavljen na Zenicablogu:

 - BIH je najsiromašnija zemlja u Europi sa 5900 $ BDP, i čak smo na 5. tom mjestu u svijetu,

 - 600.000 ljudi živi sa 3 do 5 KM na dan,

 - 230.000 ljudi ima min. penziju od 326 KM,

 - 540.000 ljudi je na biroima za zapošljavanje, a na sreću po vlast ili nesreću nas ostalih, ova se cifra smanjuje zbog masovnog iseljavanja stanovništva sa najviše mladih, obrazovanih i zdravih stanovnika,

 - onu nesretnu potrošačku korpu koja je još uvijek ispod stvarnih potreba svake porodice i za četveročlanu porodicu iznosu cca 2400 KM, mogu kupiti samo naši političari i po koji procenat onih iznad prosjeka ove zemlje, (kriminalce i slične njima ovdje ne ubrajamo ).

Kada gore navedenim kategorijama dođu računi za grijanje, el. energiju i vodu i kada oni pređu 30, 40 ili više procenata onih mizernih primanja koja imaju sve Vam je jasno. O onim "vanzemaljcima" koji nemaju nikakva primanja ovdje ne možemo govoriti kao o ljudskim bićima u 21. vijeku i srcu Europe. To nam je dala borba naših politika i političara i zaštita vitalnih nacionalnih interesa u 22 godine. Nadam se da će im jednog dana "prisjesti", što kažu naši ljudi.

Da bar malo pomognemo ovoj silnoj sirotinji spomenut ću neke od mogućih naćina uštede energije u onoj trećoj stavci gore navedenoj kao uzrok a to je štednja. Bojimo se da u one prve dvije još dugo vremena ne možemo ništa uraditi, osim otići odavde.

Svima je sasvim jasno da za poboljšanje ušteda u potrošnji energije treba nešto sredstava i uložiti. Kako, kad ih nemate, kako odrediti prioritet i birati treba li vam grijanje, svjetlo, voda, hrana, lijekovi i koliko još nabrajati osnovnih ljudskih potreba za normalan život.

Gdje bi trebalo uložiti materijalna sredstva i tako odmah dobiti efekte ušteda?
  • poboljšanje toplinske izolacije stana, kuće ili prostora (stavljanje kvalitetne termo izolacije na fasade, krovove, podrume i sl., malterisanje fasada,itd.),
  • stavljanje kvalitetne bravarije i stolarije na objekat (prozori, vrata, zatvaranje balkona, roletne),
  • kupovina energetski efikasnih uređaja (sve novije generacije tih proizvoda imaju znatno manju potrošnju energije u odnosu na stare uređaje),
  • pri odabiru načina grijanja, ventilacije, klimatizacije i sl. opredijeliti se za trenutno najefikasnije sisteme, uz izradu kvalitetnih projekata i izbor kvalitetne opreme,
  • opremu i sisteme dimenzionisati prema stvarnim potrebama domaćinstva, 
  • upotrebljavati savremene materijale imajući u vidu kvalitet, vijek trajanja, održavanje, troškove postavljanja, korištenja, mogućnosti i cijene popravke i sl. 
Gdje treba mijenjati navike, takođe sa efektom koji se javlja odmah:
  • električne uređaje uključite samo kada Vam stvarno trebaju,
  • izbjegavajte ostaviti uređaje u modu stand by (TV, računar, WiFi, HiFI, punjači svih vrsta za mobitele, laptop i sl. ). Smatra se da se cca 300-500 KWh mjesečno potroši na napajanje ovakvih uređaja.
  • gasite svjetla i uređaje svih vrsta i oblika kada ih ne trebate, 
  • smanjite za stepenicu niže postavljene regulatore grijanja, ventilacije, hlađenja, hlađenja frižidera, zamrzivača,
  • uklonite prepreke na grejnim tijelima radi bolje distribucije toplote (sklonite i zavjese oko radijatora, pomaknite namještaj, ne sušite veš na njima, 
  • kod prozračivanja stana i ventilacije prostora to uradite više puta u kratkom periodu (ne držite prozor stalno na kip položaju, napravite propuh u 1 min.)
  • koristite optimalno elektriučne uređaje (količina veša u veš-mašini, rerna na šporetu za odgovarajuću količinu hrane, veličina električne plate za odgovarajuću veličinu šerpe, poklopac na šerpi, količina suđa u mašini za suđe itd,), smanjiti temperaturu kod veš-mašine jer se koriste kvalitetniji deterdženti za pranje, skratite trajanje programa pranja gdje je god moguće,
  • u principu gdje god možete obaviti određenu radnju koja će zadovoljiti vaše potrebe, uradite je sa manjim utroškom energije,
  • koristite skupu i jeftinu tarifu električne energije za sve što je moguće (pranje veša, punjenje bojlera, grijanje TA pećima i sl.), Ne ostavljajte uključen bojler preko noći na max. temperaturi, zbog loše termoizolacije na bojleru će se stalno uključivati dogrijavanje. Bojler smanjite na nešto nižu temperaturu i uključite ga po potrebi u jefitnijoj tarifi. 

S obzirom da je zaista široko područje na kojim su moguće uštede energije, racionalnim ponašanjem je sigurno moguće uštediti i do 40% potrošnje energije bez ikakvih materijalnih ulaganja. Za bilo kakvu pomoć u tehničkom i savjetodavnom smislu možete se obratiti i EKO FORUM-u Zenica i vrlo rado ćemo Vam dati informacije.

Obzirom na odvijanje ukupnih trendova u promjenama klimatskih faktora i presudan utjecaj globalne potrošnje energije  na ove procese, zahvalni smo organizaciji CARITAS iz Švicarske koja je prepoznala značaj ovih dešavanja i odlučila se na finansiranje ovakvih projekata u BIH i šire i nadamo se da će nastaviti sa ovakvim projektima.

 

U prilogu možete pročitati brošuru o načinima uštede energije, koju je pripremila orghanizacija Centar za ekologiju i energiju Tuzla uz poodršku CARITAS-a.

 

ZOP


Arhiva aktuelnosti >>
 
 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Meokušnice 9, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba