Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? (13.7.2017)
Kako smanjiti potrošnju energije? (10.7.2017)
Podrška borbi protiv klimatskih promjena (28.6.2017)
Kolika je cijena zdravlja Zeničana? (15.6.2017)
Kritično zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini: rezultat haotičnog izdavanja dozvola i niskih standarda (12.6.2017)
Prezentacija nove analize okolišne legislative i učešća javnosti u odlučivanju o okolišu (6.6.2017)
Zašto šute institucije i do kada će? (5.6.2017)
BiH najzagađenija u Europi - zvanično! (25.5.2017)
Energetsko siromaštvo - nastavak projekta (18.5.2017)
Tihi i savršeni ubica među nama! (8.5.2017)
Kako do podrške? (26.4.2017)
Stav Eko foruma o projektu izgradnje nove toplane u Zenici (21.4.2017)
Održana godišnja skupština - izabrano novo rukovodstvo Eko foruma (20.4.2017)
Imamo i energetsko siromaštvo, pored ostalih! (15.4.2017)
Poziv na godišnju skupštinu (6.4.2017)
Hoće li nova toplana biti ekološki prihvatljiva? (5.4.2017)
Treći pregled stanja okoliša za BiH Ekonomske komisije UN za Evropu (30.3.2017)
Energetska strategija BiH - 10 godina bez pomaka (29.3.2017)
Novi projekat iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (23.3.2017)
Tematska sjednica Parlamenta FBiH (16.3.2017)
Projekat Ecosan - smanjenje hemikalija i onečišćenja izvora pitke vode u ruralnim zajednicama (8.3.2017)
Okrugli sto i prezentacija softvera za praćenje zagađenja zraka (16.2.2017)
Šta nedostaje u novoj okolinskoj dozvoli za postrojenja ArcelorMittal Zenica? (1.2.2017)
Sastanak bez poziva, bez dnevnog reda i bez materijala (12.1.2017)
Otvoreno pismo gradonačelniku Zenice, Fuadu Kasumoviću (25.12.2016)
Četiri godine poslije... (23.12.2016)
Nacrt Kantonalnog ekološkog akcionog plana - javna rasprava (09.12.2016)
Predavanje "Izvještaj o stanju planeta 2016" (25.10.2016)
Aarhuška konvencija u BiH - na disketi za 5 KM ili na papiru za 82 KM (13.10.2016)
O ekologiji na generalnom sajmu ZEPS 2016 (3.10.2016)
Zamjenik šefa misije američke ambasade posjetio Eko forum (19.9.2016)
Godinu dana (ne)pravde za zeničke zagađivače (15.9.2016)
Broj oboljelih od malignih neoplazmi u Zenici sve veći, iznad prosjeka kantona i Federacije (30.8.2016)
Kako se investiralo u zaštitu okoliša prije tri decenije? (24.7.2016)
Kantonalni ekološki akcioni plan (7.7.2016)
Radionica u Skopju (27.6.2016)
Incident ili remont? (30.5.2016)
Najveći zagađivači u Bosni i Hercegovini: željezara ArcelorMittal i termoelektrane Elektroprivrede BiH (27.4.2016)
Građani će napokon saznati ko zagađuje zrak u Bosni i Hercegovini (25.4.2016)
Prezentacija solarnih sistema za toplu vodu (22.4.2016)
Poziv na okrugli sto o energiji sunca (13.4.2016)
Poziv na godišnju skupštinu (21.3.2016)
Međunarodni izvještaj otkrio da je teška industrija u Zenici i Tuzli ozbiljno zagadila prehrambene artikle (29.2.2016)
Javni uvid u Zahtjev za izdavanje integralne okolišne dozvole za pogone i postrojenja ArcelorMittal (26.2.2016)
Američka ambasada u BiH odala priznanje radu Eko foruma (25.2.2016)
Podrška američke ambasade u BiH (29.1.2016)
Hidroelektrana Janjići - poziv na javnu raspravu u petak, 15.1.2016 u 10 sati (7.1.2016)
Da se ne desi i nama...
Trećeg decembra 1984. godine iz tvornice Union Carbide iscurio je oblak otrovnog plina od 45.000 tona, ubivši u prvom naletu 5.000 ljudi. Još 15 do 20 hiljada umrlo je u godinama nakon incidenta od posljedica udisanja plina.
Nesreća se mogla lako izbjeći. „Zapravo tvornica nije imala nekih problema", kaže Malcolm Grimston, specijalist za energetiku u jednom londonskom think tanku. „Menadžeri Union Carbida znali su kako mogu bolje voditi tvornicu, no popustili su političkim pritiscima kako bi povećali mogućnosti zapošljavanja na području Bhopala".
Istraga je pokazala da su za nesreću odgovorne loše sigurnosne procedure. Union Carbide je porekao bilo kakvu odgovornost za incident. Ipak, 1991. godine je indijski Vrhovni sud presudio da kompanija, u tom trenutku u vlasništvu Dow Chemicala, mora platiti odštetu žrtvama u visini od 470.000.000 dolara.
No, osim toga, na mjestu nesreće je ostalo otprilike 400 tona otrovnog materijala koji i dalje uzrokuje zdravstvene probleme i deformacije kod novorođenčadi.

(preuzeto sa metro-portal.hr)
Sud u Indiji objavio je 31.07.2009 potjkernicu za Warrenom Andersonom, bivšim direktorom Union Carbide Corp., zbog istjecanja 40 tona otrovnog plina koji je u Bhopalu odnio 10.000 života.
Anderson je uhapšen odmah nakon nesreće, ali je ubrzo napustio zemlju. Američke vlasti još nisu poduzele korake za njegovo izručenje. Njegova žena Lillian kaže da mu je sada 89 godina i da je slabog zdravlja. Sjećanje na nesreću ‘progoni ga godinama’, rekla je.

(preuzeto sa www.dnevnik.hr)
Kompanija Dow-Carbide je žrtvama Bopala ponudila obeštećenje. Po njemu, jedan stanovnik Prvog svijeta (u ovom slučaju Amerikanac) vrijedi koliko i 20.000 stanovnika Trećeg svijeta (u ovom slučaju Indusa):
“Najgori hemijski akcident u svetu desio se u Bopalu, u centralnoj Indiji, u noći 2-3. decembra 1984. Oko 30 tona gasa metil-izocijanata iscurilo je u okolne sirotinjske četvrti. Gasu je bilo izloženo oko pola miliona ljudi, od kojih je 20.000 umrlo, daljih 120.000 teško oboljelo, a među njima mnogi oslijepili.
Uprkos činjenici da nijedan od šest sigurnosnih sistema u noći nesreće nije radio, nije uslijedila sudska tužba. Vlasnik fabrike, Union Carbide, nije poslije nesreće očistio područje, a nakon kompleksnog niza dogovora s indijskim vlastima (kojima je, izgleda, jedino bilo stalo da se nastave strane investicije u zemlji), plaćena je tek minimalna kompenzacija.
Jula 2002, kompanija Dow-Carbide (koja je preuzela Union Carbide) ponudila je oko 500 američkih dolara svakoj oštećenoj porodici. Upitan da to uporedi sa nedavnim vansudskim poravnanjem po kome su isplatili 10 miliona dolara američkom djetetu oštećenog mozga, zvanični predstavnik kompanije je odgovorio: ‘500 dolara je sasvim dobro za Indusa’.”

(preuzeto sa blog.b92.net)

11-22-Bhopal.jpg

AFP

Tijekom 1970-ih godišnje je do 250.000 djece u Bangladešu umiralo od posljedica korištenja prljave površinske vode. UN-ova akcija, koju je financirala Svjetska banka, trebala je riješiti problem.
Stanje se popravilo? Studija iz 2009. pokazala je da bi 20 milijuna Bangladešana moglo umrijeti prije vremena zbog trovanja arsenom. Ovo je posljedica vrlo loše planiranog projekta vodovodne infrastrukture. Želeći smanjiti broj smrtnosti od dijareje i drugih bolesti uzrokovanih lošom higijenom, doveli su do pogubnih posljedica.
Četiri desetljeća nakon međunarodne akcije kopanja bunara i postavljanja hidrofora širom zemlje, ogroman broj osoba ima veliki rizik za razvoj raka i srčanih bolesti. Arsenom kontaminirana voda bila je štetna za intelektualni razvoj nebrojenog broja djece, a loša prehrana samo pogoršava štetu.
Novi izvori su prije kopanja djelomično testirani, no nijedan nije bio ispitan na arsen, koji se nalazi u deltama rijeka Ganges i Brahmaputre. Do ranih 1990-ih, kad je otkriveno da je gotovo polovica od 10 milijuna izvora kontaminirana arsenom, Bangladeš se suočio s ogromnim problemom.
Svjetska zdravstvena organizacija ovo je nazvala "...najvećim trovanjem jedne populacije u povijesti... Razmjer katastrofe veći je nego ikad ranije; veći i od nesreće u Bhopalu u Indiji 1984. i nesreće u Černobilu 1986."
Studije pokazuju da će u konačnici jedna od 10 osoba koje piju zatrovanu vodu umrijeti od tumora pluća, mjehura ili kože. Iako za razvoj ovih bolesti treba proći par desetljeća, do 2004. u Bangladešu je godišnje umiralo 3.000 osoba od raznih vrsta tumora povezanih s arsenom.
Od 1990-ih razne međunarodne organizacije, uključujući i Unicef, nastoje dovesti nekontaminiranu vodu, te organiziraju skupljanje kišnice ili filtriraju površinsku vodu, no 2009. još je uvijek 13% kućanstava koristilo izvore kontaminirane arsenom.
To znači da ovakvu vodu još uvijek pije 20 milijuna ljudi. Zdravstvene posljedice su različite. Promjene na koži seljani sad već vrlo lako prepoznaju, no rak i srčane bolesti mnogi još uvijek ne povezuju sa zatrovanom vodom. Nedavne studije su pokazale da je smrtnost daleko veća kod onih koji piju kontaminiranu vodu – što su duže pili zatrovanu vodu, rizik je bio veći.
Kožne lezije uzrokovane arsenom tek su prvi znak mnogih zdravstvenih problema. No, ove promjene donose i veliku stigmu u društvu jer mnogi još uvijek vjeruju da su posljedica kletve.
Prošle godine znanstvenici su zaključili da je arsen dospio u vodu zbog kopanja ogromnih količina zemlje koja se koristila za zaštitne nasipe protiv poplava. Tlo je zbog toga ispuštalo organski ugljik, koji je doveo do izbijanja arsena iz sedimenata. Znanstvenici s američkog sveučilišta MIT u Bostonu zaključili su da bi jedno rješenje moglo biti kopanje dubljih bunara.

(preuzeto sa www.net.hr)

 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Ul.Školska 10, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba