Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
ArcelorMittal u zadatom roku realizirao 4 od 10 mjera iz nove okolinske dozvole (28.11.2017)
Vlast i ekologija: kako i kuda dalje? (27.11.2017)
Na javnoj tribini najavljena istraživanja utjecaja zagađenja na zdravlje Zeničana (17.11.2017)
Poziv na javnu tribinu "Utjecaji zagađenja zraka na javno zdravlje" (10.11.2017)
Poziv na okrugli sto "Energetsko siromaštvo u BiH" (27.10.2017)
Švedska agencija za zaštitu okoliša planira projekte za smanjenje zagađenja zraka u BiH (25.10.2017)
Federalna inspekcija za 6 mjeseci nije naplatila niti jednu kaznu, a mjere iz okolinske dozvole se ne provode (9.10.2017)
Istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje uz podršku američke ambasade (28.9.2017)
Dvije godine bez odluke o prihvatanju ili odbacivanju krivičnih prijava (15.9.2017)
O maltretiranju zeničkih aktivista za čist zrak u izvještaju o provođenju Arhuške konvencije u BiH (12.9.2017)
Podrška u Kruščici - nastavak sage o mini hidrocentralama (11.9.2017)
Izvještaj o implementaciji Arhuške konvencije u BiH pripremile samo NVO, jer vlast to nije bila u stanju (10.9.2017)
Mini i one malo veće hidrocentrale - čiji su interes? (8.9.2017)
Eko forum na novoj adresi (30.8.2017)
Nastavak projekta CARITASA iz Švicarske (25.8.2017)
Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? (13.7.2017)
Kako smanjiti potrošnju energije? (10.7.2017)
Podrška borbi protiv klimatskih promjena (28.6.2017)
Kolika je cijena zdravlja Zeničana? (15.6.2017)
Kritično zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini: rezultat haotičnog izdavanja dozvola i niskih standarda (12.6.2017)
Prezentacija nove analize okolišne legislative i učešća javnosti u odlučivanju o okolišu (6.6.2017)
Zašto šute institucije i do kada će? (5.6.2017)
BiH najzagađenija u Europi - zvanično! (25.5.2017)
Energetsko siromaštvo - nastavak projekta (18.5.2017)
Tihi i savršeni ubica među nama! (8.5.2017)
Kako do podrške? (26.4.2017)
Stav Eko foruma o projektu izgradnje nove toplane u Zenici (21.4.2017)
Održana godišnja skupština - izabrano novo rukovodstvo Eko foruma (20.4.2017)
Imamo i energetsko siromaštvo, pored ostalih! (15.4.2017)
Poziv na godišnju skupštinu (6.4.2017)
Hoće li nova toplana biti ekološki prihvatljiva? (5.4.2017)
Treći pregled stanja okoliša za BiH Ekonomske komisije UN za Evropu (30.3.2017)
Energetska strategija BiH - 10 godina bez pomaka (29.3.2017)
Novi projekat iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (23.3.2017)
Tematska sjednica Parlamenta FBiH (16.3.2017)
Projekat Ecosan - smanjenje hemikalija i onečišćenja izvora pitke vode u ruralnim zajednicama (8.3.2017)
Okrugli sto i prezentacija softvera za praćenje zagađenja zraka (16.2.2017)
Šta nedostaje u novoj okolinskoj dozvoli za postrojenja ArcelorMittal Zenica? (1.2.2017)
Sastanak bez poziva, bez dnevnog reda i bez materijala (12.1.2017)
Demokratija zaštite okoliša u BiH: posustajućim hodom 16.9.2015

Sistem državne uprave je zbunjujući, organi vlasti često krše zakone a civilno društvo se tome premalo suprotstavlja. U isto vrijeme, industrija i elektrane ispuštaju prašinu i otrovne hemikalije u zrak, građevinski projekti ugrožavaju netaknutu prirodu, kao i javne prostore, bez obzira na mišljenja građana. Udruženja Eko Forum iz Zenice (BiH) i Arnika (Češka Republika) danas su objavili alternativni izvještaj o primjeni međunarodne Aarhuške konvencije na "demokratiju zaštite okoliša". Izvještaj tvrdi da bosanske politike zaštite okoliša dobro izgledaju na papiru, ali ozbiljno zaostaju u svakodnevnoj praksi.

Limping Along

Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica: Bosna i Hercegovina se bori da zadrži svoj ​evropski put potpisivanjem međunarodnih ugovora poput Aarhuške konvencije. Iako je prilično dobro prenesena u nacionalno zakonodavstvo, njena praktična realizacija je puno slabija. Naše istraživanje je pokazalo da se naši građani moraju boriti sa birokratskim preprekama, jer je podjela odgovornosti nejasna i državni službenici često nemaju informacija, kapaciteta i znanje. Prostor za poboljšanje je ogroman.

Suočeni s nedostatkom informacija, autori Izvještaja Demokratija zaštite okoliša: posustajućim korakom proveli su istraživanje među državnim tijelima i nevladinim organizacijama. Istraživanje je otkrilo, da do 30% institucija ne poštuje Zakon o slobodi pristupa informacijama. Većina organa vlasti su bili u mogućnosti pružiti tako malo informacija o okolišu i učešću javnosti, da je nejasno kako oni uopšte mogu raditi. Nema web stranica sa integrisanim podacima o trenutnim postupcima odlučivanja. Zbog toga, ljudi budu informisani prekasno da bi mogli utjecati na važne strategije ili projekte.

Martin Skalský, direktor Arnika Centra za podršku građanima: Države članice EU su uspjele pronaći određenu ravnotežu između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša. Bosna i Hercegovina osjeća nedostatak čekanja na proces pristupanja EU. Neke korporacije su ovdje premjestile prljave industrije kako bi izbjegli stroge standarde EU. I domaće kompanije koriste ​​niske standarde domaćih propisa. U kombinaciji s neefikasnim državnim aparatom, zagađenje raste i akumulira svoj ​​danak na zdravlje ljudi. Međutim, zagađenje ne poštuje državne granice, tako imamo razloga za brigu.

Neuspjeh efikasnog informisanja građana ozbiljno ograničava učešće javnosti u donošenju odluka. Iako državni službenici često krše zakon, Bosanci skoro nikad nisu branili svoja prava na sudovima. Tužbe su vrlo rijetke zbog slabog obrazovanja o pravima osoba i visokih troškova pribavljanja prihvatljivih dokaza.

Bosna i Hercegovina zapošljava 184 hiljada ljudi u upravnim i političkim institucijama (4% stanovništva) - koji koštaju 3,1 milijarde eura godišnje (23% BDP-a). Na primjer, postoji 170 ministarstava u zemlji s najsloženijom strukturom u Evropi.

Mirna Delalić, nezavisni advokat Eko foruma Zenica: Za razvoj zemlje poput Bosne i Hercegovine je presudno da ima kritički osvrt na svoje zakonodavstvo i na njegovu implementaciju. Ovaj Izvještaj predstavlja jedan takav pregled. Vjerujem da će bosanski zvaničnici prepoznati ljude i nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša kao ravnopravnog partnera u donošenju odluka. Osnovno ljudsko pravo na život uključuje i pravo na život u zdravom okolišu.

Međutim, stanje demokratije zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini nije potpuno beznadežno. Izvještaj obuhvata pet uspješnih kampanja civilnog društva, koje dokazuju da ljudi imaju moć, bez obzira na loše stanje svoje zemlje. Zahvaljujući kombinaciji javnog pritiska i pravnih instrumenata, 50 hiljada građana Lukavca više nisu na udaru crne prašine iz lokalne fabrike sode, a bosanske rijeke preživljavaju betoniranje zbog hidroelektrana. Čak i neuspješna borba hiljada ljudi za park u Banja Luci izazvala je kolektivni pokret usmjeren na šire strukturne probleme.

 

Neki od glavnih rezultata istraživanja:
  • Svaki dvadeseti Bosanac i Hercegovac (184 hiljada ljudi) je zaposlen u upravnim i političkim institucijama. To košta 23% BDP-a (3,1 milijardi eura godišnje). Administracija ima najsloženiju upravljačku strukturu u Evropi, sa 14 vlada i 170 ministarstava.

  • Prema rezultatima istraživanja, do 30%  organa vlasti ne pruža informacije na opisani zahtjev i krši Zakon o slobodi pristupa informacijama.

  • Većina ispitanih organa vlasti na svim nivoima, uključujući i sudove, nisu bili u stanju dati informacije u učešću javnosti u donošenju odluka, pa čak ni o samim postupcima.

  • Na državnom nivou ne postoji integrisana web stranica koja bi prezentirala podatke o okolišu i trenutnim strategijama i projektima.

  • Učešće pojedinaca u odlučivanju o pitanjima okoliša je vrlo rijetko - zbog nedostatka informacija i zbunjućom administracijom, uglavnom učestvuju samo nevladine organizacije.

  • Iako državni službenici često krše zakon, građani gotovo ne koriste svoje pravo na treći stub Aarhuške konvencije. Tužbe su iznimno rijetke, jer sudovi priznaju samo dokaze koje daju certificirani stručnjaci. Drugi razlog je nedostatak edukacije o ljudskim pravima.

Izvještaj Demokratija zaštite okoliša: posustajućim hodom >>
 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Meokušnice 9, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba