Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
Federalna inspekcija za 6 mjeseci nije naplatila niti jednu kaznu, a mjere iz okolinske dozvole se ne provode (9.10.2017)
Istraživanje utjecaja zagađenja na zdravlje uz podršku američke ambasade (28.9.2017)
Dvije godine bez odluke o prihvatanju ili odbacivanju krivičnih prijava (15.9.2017)
O maltretiranju zeničkih aktivista za čist zrak u izvještaju o provođenju Arhuške konvencije u BiH (12.9.2017)
Podrška u Kruščici - nastavak sage o mini hidrocentralama (11.9.2017)
Izvještaj o implementaciji Arhuške konvencije u BiH pripremile samo NVO, jer vlast to nije bila u stanju (10.9.2017)
Mini i one malo veće hidrocentrale - čiji su interes? (8.9.2017)
Eko forum na novoj adresi (30.8.2017)
Nastavak projekta CARITASA iz Švicarske (25.8.2017)
Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? (13.7.2017)
Kako smanjiti potrošnju energije? (10.7.2017)
Podrška borbi protiv klimatskih promjena (28.6.2017)
Kolika je cijena zdravlja Zeničana? (15.6.2017)
Kritično zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini: rezultat haotičnog izdavanja dozvola i niskih standarda (12.6.2017)
Prezentacija nove analize okolišne legislative i učešća javnosti u odlučivanju o okolišu (6.6.2017)
Zašto šute institucije i do kada će? (5.6.2017)
BiH najzagađenija u Europi - zvanično! (25.5.2017)
Energetsko siromaštvo - nastavak projekta (18.5.2017)
Tihi i savršeni ubica među nama! (8.5.2017)
Kako do podrške? (26.4.2017)
Stav Eko foruma o projektu izgradnje nove toplane u Zenici (21.4.2017)
Održana godišnja skupština - izabrano novo rukovodstvo Eko foruma (20.4.2017)
Imamo i energetsko siromaštvo, pored ostalih! (15.4.2017)
Poziv na godišnju skupštinu (6.4.2017)
Hoće li nova toplana biti ekološki prihvatljiva? (5.4.2017)
Treći pregled stanja okoliša za BiH Ekonomske komisije UN za Evropu (30.3.2017)
Energetska strategija BiH - 10 godina bez pomaka (29.3.2017)
Novi projekat iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (23.3.2017)
Tematska sjednica Parlamenta FBiH (16.3.2017)
Projekat Ecosan - smanjenje hemikalija i onečišćenja izvora pitke vode u ruralnim zajednicama (8.3.2017)
Okrugli sto i prezentacija softvera za praćenje zagađenja zraka (16.2.2017)
Šta nedostaje u novoj okolinskoj dozvoli za postrojenja ArcelorMittal Zenica? (1.2.2017)
Sastanak bez poziva, bez dnevnog reda i bez materijala (12.1.2017)
Izvještaj o implementaciji Arhuške konvencije u BiH pripremile samo NVO, jer vlast to nije bila u stanju 10.9.2017

UNECE (Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu) objavila je izvještaje o provođenju Aarhuške konvencije, koje su pripremile vlade zemalja potpisnica, ali i nevladine organizacije.

Na web stranici UNECE mogu se naći zvanični izvještaji skoro svih zemalja potpisnica, koje su pripremile vlade, ministarstva i fokalne tačke za provođenje konvencije u tim zemljama. Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu nema, jer naša vlast nije bila u stanju napisati i poslati takav izvještaj. Donedavna fokalna tačka za konvenciju (pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma) je penzionisan, a nikad nije imenovana osoba koja bi ga zamijenila.

U izvještaju su između ostalog opisani problemi u primjeni konvencije u Zenici, na slučaju okolinskih dozvola za ArcelorMittal i na primjeru proganjanja ekoloških aktivista Eko foruma zbog borbe za istinu.

Aarhus

Godine 2016. obilježena je 15. godišnjica od stupanja na snagu Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupa pravdi u pitanjima životne sredine. Bosna i Hercegovina (BiH) je pristupila Konvenciji 1. oktobra 2008. godine, deset godina nakon što je tekst završen i bio otvoren za potpise u danskom gradu Arhusu.1 Na teritoriji 47 članica (evropske, kavkaske i centralno-azijske države), Arhuska konvencija predstavlja jedan od najsnažnijih alata u rukama građanskog društva u borbi za razumne politike životne sredine, transparentnost i uključenost nevladinog sektora u donošenje odluka o životnoj sredini, te za uspjeh demokratije životne sredine.

Da bi se osiguralo da odredbe Konvencije ne ostanu samo riječi na papiru- nakon svega, nadzor javnosti i direktno uključenje u pitanja životne sredine mogu predstavljati neprijatne situacije za vlast- Arhuska konvencija je uspostavila proceduru izvještavanja na svake tri godine. U ovom periodu, svaka članica je obavezna da napravi detaljan izvještaj o sprovođenju Konvencije, koji se naknadno procjenjuje na sastanku članica.

Do danas, Bosna i Hercegovina je prošla kroz dva ciklusa, podnoseći nacionalne izvještaje implementacije 2011. i 2014. godine. U oba slučaja, proces izrade nacrta je predvodila lokalna OSCE misija i nacrte izvještaja su sačinili vanjski konsultanti, što oslikava nedostatak kapaciteta i sposobnosti BiH vlasti. NVO koje se bave životnom sredinom su pozvane da aktivno učestvuju u procesu, prisustvuju sastancima i daju prijedloge. Uprkos djelimičnim primjedbama na krajnji tekst, predstavnici civilnog društva su istakli generalno zadovoljstvo procesom. Nažalost, ovo se ne može reći za izvještavanje za period 2014- 2016.

Dok je uobičajena praksa za nevladine organizacije da prave nacrte za izvještaje iz sjene i alternativne izvještaje, dopunjavajući nedostatke zvaničnih nacionalnih izvještaja, situacija je ipak drugačija. Dok se završavao treći ciklus izvještaja pred kraj 2016. godine je postalo jasno da ovaj put neće biti izrađen nacionalni izvještaj uopšte. Dva su uzroka. S jedne strane, činjenica je da OSCE nije inicirao i nadzirao proces ovaj put, niti je osigurao neophodno finansiranje (vjerovatno očekujući da nakon šest godina vanjskog vođstva i nadzora, država se može snaći oko ovog izvještaja i sama). S druge strane, osoba, koja je u prošlosti bila nacionalna fokalna tačka BiH za Konvenciju, je penzionisana i vlasti nisu bile u stanju da zaduže novu. Institucionalno, nacionalna fokalna tačka ostaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ali do sredine 2017. godine ono nije uspjelo da odredi zvaničnog kandidata. Kao rezultat ove situacije bez presedana, ne postoji osoba zadužena i sposobna da izradi nacrt izvještaja. Ovo dovoljno govori o ozbiljnoj situaciji ne samo za demokratiju životne sredine, nego i o kapacitetima, efikasnosti i operabilnosti javne administracije Bosne i Hercegovine.

Suočeni sa stvarnošću, i svjesni ozbiljnosti pravilnog izvještavanja o sprovođenju Arhuske konvencije u BiH, NVO za životnu sredinu su odlučile da preuzmu inicijativu. Sljedeći izvještaj je rezultat rada Arnike, češke NVO za životnu sredinu, i Centra za životnu sredinu (CZZS), iz Banjaluke, u saradnji sa Aarhus centrom Sarajevo, Eko-forumom Zenica i stručnjacima i pravnicima iz Bosne i Hercegovine. Oni dijele viđenje uspjeha i nedostataka sprovođenja Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini. Veći dio izvještaja je baziran na ocjeni konkretnih studija slučajeva, kako bi se podsjetili na suštinski bitne i najspornije probleme sa kojim se BiH suočila, i ocjeni funkcionalnosti posebnih odredbi Konvencije u praksi.

Rezultati zajedničkog rada su temeljno diskutovani sa nevladinim organizacijama širom Bosne i Hercegovine, i njihove primjedbe su uključene u krajnji tekst. Javne vlasti su takođe pozvane da daju komentare na nacrt izvještaja u pisanoj formi, ali i lično na radionicama organizovanim u Sarajevu i Banjaluci u junu 2017. godine, ali nažalost, pokazale su minimalan interes za učešće svojih predstavnika.


 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Meokušnice 9, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba