Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
131 prekoračenje tokom 2017. godine
124 prekoračenje tokom 2018. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače (17.6.2019)
Opasno zagađenje zraka bez odgovornosti. Građani u Bosni i Hercegovini uskraćeni za informacije i efikasnu zakonsku zaštitu (17.6.2019)
Rezervni plan za izvor toplote za grijanje Zenice (1.6.2019)
Otvoreno pismo vijećnicima Gradskog Vijeća, gradskoj upravi i građanima Zenice (31.5.2019)
Sastavni dio spisa (29.4.2019)
BOF čeličana od 2011 do 2019 - prekršaj ili krivično djelo? (27.4.2019)
Kantonalno tužilaštvo Sarajevo odbacilo pritužbu Eko foruma na odluku o neprovođenju istrage (9.4.2019)
Federalno tužilaštvo traži ponovnu istragu o krivičnom djelu onečišćenja okoliša u Zenici (2.4.2019)
Poziv na godišnju skupštinu (14.3.2019)
Okolinska dozvola za Toplanu Zenica (11.3.2019)
Zenica je raj za strane investitore (8.2.2019)
Presuda Evropskog suda za ljudska prava: Italija je kriva što nije spriječila zagađenje iz željezare Ilva u Tarantu (25.1.2019)
Zeničani, jeste li za kompromis ili niste? (24.1.2019)
Nema krivične odgovornosti za zagađenje u Zenici (11.1.2019)
Demant demanta "neistinitih" navoda Eko foruma Zenica (14.12.2018)
Deset godina borbe za ekološki održivu Zenicu (11.12.2018)
S ovakvim regulacionim planovima Zenica nikad neće postati "Zeleni grad"! (6.12.2018)
Zagađenje zraka: Vlade i gradovi moraju učiniti više, složni su učesnici međunarodne konferencije u Ostravi (28.11.2018)
Nije sve u novcu (18.9.2018)
Hoće li nas nova toplana spasiti od zagađenja? (11.9.2018)
Od 24 mjere iz okolinske dozvole završena samo jedna (3.9.2018)
Regionalna omladinska konferencija "Vučko 2018" (31.8.2018)
Hoće li ekološki kriminal u Zenici istraživati federalni ili tuzlanski tužilac? (28.8.2018)
Projekcija filma "Plavo srce" u petak kod Mosta hrabrih žena u Kruščici (22.8.2018)
Četrnaest godina od prodaje željezare za 2 dolara (16.8.2018)
Obnovljena lista zahtjeva za smanjenje industrijskog zagađenja (9.7.2018)
Umjesto prijetnje slanjem radnika na čekanje, proširite asortiman proizvoda! (7.7.2018)
Jedna pravna bitka je izgubljena, idemo na sljedeću (20.4.2018)
Ah ta kućna ložišta... (9.4.2018)
Čija je Rača i kome grad Zenica pokloni 14 miliona KM godišnje? (4.4.2018)
Ko u Zenici ljeti loži ugalj? (25.3.2018)
Održana godišnja skupština udruženja Eko forum (24.3.2018)
Poziv na godišnju skupštinu (15.3.2018)
Pritužba na Naredbu o neprovođenju istrage (21.2.2018)
Švedska kao uzor i model (25.1.2018)
Opasno zagađenje zraka bez odgovornosti.
Građani u Bosni i Hercegovini uskraćeni za informacije i efikasnu zakonsku zaštitu
17.6.2019

ZENICA / PRAG - Uprkos veoma zagađenom zraku u Bosni i Hercegovini, podaci o nivou zagađenja samo su djelimično dostupni javnosti. Organi vlasti ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, ne provode domaće zakone niti objavljuju transparentan registar najvećih zagađivača. Građani stoga ne znaju ko ih i koliko zaista truje i potrebna poboljšanja ne mogu se efikasno provesti.

KoksaraZastarjeli industrijski giganti, zajedno sa slabom provedbom propisa o zaštiti okoliša, korupcijom i pretjerano složenom strukturom vlasti, krivi su za zagađenje zraka, tvrde stručnjaci.

“Prema entitetskim zakonima, veliki zagađivači u Bosni i Hercegovini dužni su dostavljati nadležnim institucijama podatke o svojim emisijama, a obaveza provjere i objavljivanja tih podataka postoji od 2002. odnosno 2003. godine [1]. Nažalost, te informacije do danas nisu javno dostupne. Kao posljedica toga, praktično je nemoguće kontrolirati da li industrija prati dopuštene nivoe zagađenja, a građani ne mogu saznati ko zagađuje njihovu okolinu. Naša alternativna web stranica eko.ba građanima pruža barem one informacije koje su dostupne. Ipak, zbog nedostatka podataka ne možemo prikazati cjelokupnu sliku“, izjavio je predsjednik Centra za podršku građanima češkog udruženja Arnika Martin Skalský.

"Podaci koje nadležnim vlastima dostavljaju zagađivači dostupni su javnosti samo na službeni zahtjev, na koji se obično odgovara sa značajnim zakašnjenjem, a podnositelji zahtjeva često dobiju informaciju prekasno da bi je mogli koristiti kod donošenja odluka", kaže profesor Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica.

Prema riječima profesora Lemeša, “postoji mogućnost da vlasti djeluju u korist zagađivača, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nisku stopu zaposlenosti kao izgovor za skrivanje podataka o emisijama od javnosti. Istovremeno, imamo značajno zagađenje zraka, posebno prašinom i sumpor-dioksidom (SO2).”

Bosna i Hercegovina još nije ratificirala Registar ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR), koji predstavlja obavezujući informativni alat za zemlje potpisnice PRTR protokola UNECE Aarhuške konvencije o okolišnoj demokratiji [2], potpisan od strane BiH još 2003. godine. Budući da je javno dostupni on-line registar jedan od zahtjeva EU u usklađivanju zakonodavstva o zaštiti okoliša, samo su vlasti Federacije BiH počele s nekim preliminarnim aktivnostima. Ministarstvo okoliša FBiH izdaje godišnje izvještaje o podacima koje dostavljaju zagađivači. Još uvijek ne postoje podaci iz Republike Srpske, iako se tamo nalaze neki značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Ugljevik i Stanari.

Otkriveni najveći zagađivači
Češki i bosanski stručnjaci nedavno su ukazali na nedovoljan pristup informacijama o pitanjima okoliša, u analizi predstavljenoj na 6. konferenciji stranaka UNECE Aarhuške konvencije 2017. godine [3]. Izgleda da se do danas još ništa nije promijenilo. Odgovornost za zaštitu okoliša je fragmentirana i jedina institucija na državnom nivou nadležna za prikupljanje podataka iz oba entiteta i izvještavanje je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje to ne radi zbog svojih ograničenih kapaciteta i nedostatka saradnje s entitetskim institucijama.

Ove sedmice, ekolozi su objavili listu najgorih zagađivača u Bosni i Hercegovini [4]. U prvih deset dominiraju ArcelorMittal Zenica, termoelektrana Tuzla i hemijska industrija u Lukavcu. Međutim, nedostajući ili netačni podaci zagađivača vjerovatno su utjecali na rezultate ovog poređenja, kažu stručnjaci.

Bosna i Hercegovina ubraja se među zemlje s najzagađenijim zrakom u Evropi, s jednom od najvećih smrtnih stopa mortaliteta od posljedica zagađenja zraka na svijetu [5]. Prema UN izvještaju o okolišu, godišnje se u Bosni i Hercegovini izgubi 44.000 godina života zbog zagađenja prašinom (PM), azotnim dioksidom ili ozonom [6]. Zagađenje zraka pojede više od 21,5% BDP-a zemlje [7]. Također, bosanskohercegovački gradovi nalaze se na vrhu evropske liste mjesta najzagađenijih PM2.5 česticama prašine [8].


[1] 'Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03), član 28' i 'Zakon o zaštiti okoliša Republike Srpske (Sl. glasnik RS 53/02 i 109/05), član 102. "

[2] Kijevski Protokol o registru ispuštanja i prenosa zagađenja je dodatak UNECE Konvencije o pristupu informacijama, ućešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu po pitanjima okoliša i postao je međunarodno-pravno obavezujući za stranke potpisnice 8. oktobra 2009. Cilj mu je unaprijediti javni pristup informacijama kroz uspostavu koherentnih, integriranih, nacionalnih registara, koji bi mogli  olakšati učešće javnosti u donošenju odluka o okolišu i doprinijeti sprečavanju i smanjenju zagađenja. (https://prtr.unece.org/)

[3] U septembru 2017. godine Arnika je objavila Alternativni izvještaj o provedbi Aarhuške konvencije za Bosnu i Hercegovinu. Studija Demokratija zaštite okoliša: posustajućim hodom predstavljena je tada na međunarodnom sastanku stranaka u Budvi, Crna Gora.

[4] Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače (Ekoforumzenica.ba)

[5] Prema najnovijim statistikama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), “Bosna i Hercegovina, Bugarska, Albanija i Ukrajina imaju najviše stope smrtnosti u Evropi koje se pripisuju zagađenju zraka. Mnoge od tih zemalja, uključujući i Sjevernu Makedoniju, Poljsku i Mađarsku, imaju najviše prosječne godišnje nivoe zagađenja zraka u gradovima. Na oba spektra, Bosna i Hercegovina se navodi kao najgora u Evropi. ” Koje evropske zemlje su najzagađenije? (Euronews.com)

[6] Spisak hemijskih supstanci (Eko.ba)

[7] Doći do čistog zraka u Bosni i Hercegovini (UnEnvironment.org)

[8] Najzagađeniji gradovi na svijetu 2018. (PM2.5) - Lista, koju je sastavio AirVisual portal za monitoring, uključuje samo gradove s dostupnim podacima za PM2,5. To svakako isključuje neke visoko zagađene gradove, gdje se te čestice ne prate, na primjer dva najveća grada u Bosni i Hercegovini, Sarajevo i Banja Luka.


 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Meokušnice 9, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba