Plan upravljanja otpadom 2011-2016

Vijeće općine Zenica na 32. sjednici održanoj 28. jula 2011. godine, donijelo je zaključak o utvrđivanju Nacrta Plana upravljanja otpadom 2011-2016 i upućivanju na javnu raspravu. Tekst Nacrta Plana upravljanja otpadom 2011-2016 upućen je na javnu raspravu u trajanju od 60 dana od dana održavanja sjednice Vijeća općine. Stručna služba Vijeća i Načelnika je bila zadužena da organizira štampanje teksta Nacrta Plana i da ga distribuira svim učesnicima u javnoj raspravi. Pisane primjedbe, prijedlozi i sugestije mogli su se dostaviti najkasnije do 29.septembra 2011. godine Službi za komunalne poslove i ekologiju.

Eko forum Zenica je 28.9.2011. dostavio primjedbe na Plan upravljanja otpadom, zajedno s primjedbama na nacrt Strategije Općine Zenica, Stručnoj službi Vijeća i Načelnika i Agenciji Zeda. Administrativna greška koju smo mi napravili (tako što primjedbe nismo naslovili na Službu za komunalne poslove i ekologiju, nego na općinski organ koji je distribuirao nacrt Plana), dovela je do toga da naše primjedbe nisu uopšte razmatrane.

Na 34. sjednici Vijeća općine Zenica, koja je održana jučer, usvojen je Plan upravljanja otpadom, a nadležna Stručna služba je zadužena da organizuje sastanak sa Eko forumom, kako bi se usaglasili stavovi predlagača Plana i nevladinog sektora.

U prilogu možete pogledati naše primjedbe i tekst predloženog Plana.

Primjedbe na Plan upravljanja otpadom općine ZenicaNa strani 29 u tački 8.4.7. stoji da je “problem guma najveći krivac za nastajanje divljih deponija“. To nije tačno, a postoje rješenja za zbrinjavanje: u FBiH već postoji firma (SGI Mostar) koja se bavi preradom starih guma u naftu, stare gume se mogu koristiti u proizvodnji asfalta itd.
Na strani 13 u tački 3.3. treba dodati:
“Treba obezbijediti uslove za dovođenje u red malih proizvođača animalnog otpada (mesnice, male klaonice, ribarnice, restorani). Tu se prvenstveno misli na puno učinkovitiji rad inspekcijskih organa i bolja koordinacija općinskih i kantonalnih inspekcija.”
Ne pominje se problem separatora naftnih derivata i separatora masti iz otpadnih voda koji moraju biti ugrađeni na objektima kao što su autopraonice, benzinske pumpe, parkinzi, ugostiteljski objekti, i sl. Svi ti objekti moraju dobiti upotrebnu dozvolu i mora se vršiti redovna inspekcijska kontrola rada tih uređaja i stanja otpadnih voda iz tih objekata. I tu je veoma važan puno učinkovitiji rad inspekcijskih organa i bolja koordinacija općinskih, kantonalnih i federalnih inspekcija.
Nigdje se ne pominje otpad sa farmi. To je otpad koji se može koristiti kao sekundarna sirovina. Umjesto da se taj otpad koristi za remedijaciju poljoprivrednog zemljišta, on se ispušta direktno u vodotoke, mijenja kvalitet vode (Ph vrijednost, sadržaj kisika itd).
Organski otpad sa tržnice nije pomenut u Planu. Mora se ponuditi rješenje za zbrinjavanje tog otpada koji sad većinom završava u rijeci Kočevi.
Na strani 33 govori se o prikupljanju i transportu otpada. Mora se vršiti bonifikacija odvojenog prikupljanja otpada, da bi se stimulisalo odvajanje otpada na mjestu nastanka (posebno veći pravni subjekti, gdje nastaju veće količine iskoristivog otpada).
Na strani 32: Tarifa za odvoz otpada treba biti po broju članova domaćinstva a ne po površini stana. Otpad ne generiše površina stana nego ljudi. Podaci o broju članova domaćinstava su dostupni u J.P. Vodovod i kanalizacija i mogu se upotrijebiti i za tarifiranje odvoza otpadaka.
Izletišta (Smetovi, Bistričak) nisu pomenuti u Planu. Nije riješen odvoz otpada s tih područja, nego se povremeno organizuju akcije prikupljanja i odvoza. To ne može biti sistemsko i trajno rješenje nego treba planirati aktivnosti koje će smanjiti količinu otpada koje ostavljaju korisnici tih površina: eko-policajci, inspekcije, preduzeće za održavanje sportskih terena i sl.
Prikupljanje otpada u urbanim dijelovima Zenice nije dobro riješeno. Uži centar grada (Titova ulica) ima kontejnere na platou stare pijace. Treba razmotriti mogućnost postavljanja podzemnih kontejnera, kao što je to riješeno u Ljubljani.
Plan mora uzeti u obzir da velike količine otpada nastaju u drugim općinama (uzvodno uz rijeku Bosnu), koje vodotokom završe u Zenici. Ovaj plan mora uključiti regionalizaciju ovog problema.
Ne pominju se deponija Siđe, i industrijske deponije Halda na Bristu i u Stranjanima. Ovakav plan mora uzeti u obzir i zbrinjavanje industrijskog otpada, bez obzira što to nije djelatnost preduzeća Alba. Plan upravljanja otpadom je kompletan zasnovan isključivo na aktivnostima firme Alba, tako da se može nazvati planom razvoja te firme umjesto da to bude plan za cijelu općinu.

tekst Nacrta Plana upravljanja otpadom je dostupan na ovom linku (u PDF formatu).