Primjedbe Eko foruma na Nacrt Strategije razvoja Općine Zenica 2011-2020

Općina Zenica je u javnu raspravu uputila “Nacrt strategije općine zenica za period 2011-2020”. Eko forum je u javnoj raspravi dostavio niz primjedbi i sugestija, od kojih je Općina usvojila (djelimično ili u potpunosti) samo 5.

U prilogu je dat integralni tekst naših primjedbi na Nacrt Strategije. Zelenom bojom smo označili usvojene primjedbe, a crveno su obojene primjedbe koje uopšte nisu razmatrane.

Strategija razvoja Općine Zenica 2011-2020.godina napisana je optimistički i opširno, u duhu kako se i pišu ovakvi dokumenti. Međutim, ostaju brojne nejasnoće. Ostaje nejasno i uopćeno: metodologija pisanja strategije, nejasno definisane aktivnosti koje će se poduzeti u slučaju zatajenja planiranih projekata, nejasna odgovornost, nejasan način sankcioniranja, nejasni rokovi, nejasna imena i reputacija institucija za praćenje i njihova pravna validnost.
Na mnogim mjestima u “Strategiji” navodi se monitoring(!?). Osnova sprovođenja svake strategije je tačan, nepristrasan, javno publikovan, akreditovan, kontinuiran i sveobuhvatan monitoring. On je potreban za evaluaciju učinjenog i provjeru rokova za učinjene projekte na zaštiti i saniranju postojećeg stanja. Nigdje se ne navodi ko će, kako, gdje i koliko dugo raditi monitoring i da li će biti akreditovan. Nije definisano ko prati realizaciju strategije koja je važila za prethodni period. U kolikoj mjeri je ta prethodna strategija realizovana i šta je s projektima koji nisu realizovani?
Obaveza svih budućih razvojnih projekata je kompatibilnost istih sa ekološkim zakonima i standardima ove zemlje i EU! Više se ne smije ulaziti u poslove sa investitorima koji to ne poštuju! Generalno, u ovom poglavlju se vrlo malo potencira na razvoju koji poštuje ekološke standarde… diskutuje se o energetskoj, ali ne i o ekološkoj efikasnosti.
Mora postojati transparentna evaluacija programa koji će se sprovesti u cilju zaštite  čovjekove okoline od industrijskog i svih drugih oblika zagađenja i jasna odgovornost autora takvih projekata i onih koji takve projekte odobravaju.
Moraju postojati jasni i tačni  rokovi, što nije slučaj za sve predložene projekte i aktivnosti.
Mora postojati jasna odgovornost i sankcije, tj. jasna kaznena politika za sve one koji onečišćenjima okoliša nanose štetu zdravlju i imovini ljudi ove općine.
Mora se uraditi remedijacija kontaminiranog zemljišta (fitomeliorizacija) tamo gdje je  mjerenjima dokazana kontaminacija.
Otpad se mora shvatiti kao strateška sirovina za ekonomski razvoj i zapošljavanje: potrebno je dati projekte po tom pitanju.
Iluzorno je razvijati turizam i poljoprivredu (kontaminirano tlo, zrak i voda!) u većem obimu dok se jasno ne vide rezultati učinjenog na sanaciji postojećeg stanja i preveniranju budućeg stanja u oblasti okoliša.
Neophodan je čvršći kontakt sa NVO iz oblasti ekologije, a ne fiktivan kao do sada (strategija navodi lošu saradnju sa NVO iz oblasti ekologije).
Na teritoriji Općine Zenica postoji 71 mjesna zajednica. Projekti ekologije moraju početi na nivou svih 71 MZ, a ne početi i završiti na nivou resorne općinske službe koja se, između brojnih ostalih nadležnosti, bavi i ekologijom.
Postoji opravdana potreba za Zenicu da se na nivou Općine stvori nova stručna služba koja će se baviti ekologijom i turizmom. Ta služba mora imati jaku saradnju sa nevladinim organizacijama iz oblasti zaštite okoliša, i sa drugim nadležnim institucijama sa različitih nivoa vlasti u BiH.
Mora postojati siguran izvor finansiranja ekoloških projekata sa nepromjenjivim iznosima, bez obzira na sve sadašnje i buduće recesivne pojave u društvu.
Postavlja se pitanje koliko je koštala izrada ovakve Strategije, koja je puna netačnih podataka.
Na strani 3: “Strategija razvoja Općine Zenica izrađena je od strane radnih tijela koje je imenovao Načelnik općine uz puno učešće predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora“
Nisu navedene organizacije koje su učestvovale. Koje su to NVO?
Na strani 4: “…dominantno kroz rad Partnerske grupe – konsultativnog tijela kojeg su činili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora.“
Koje su te partnerske grupe i NVO?
Na strani 7 navedeno je da “stanovništvo općine Zenica spada u staru populaciju“. Na strani 8 stoji da je “Kako je indeks starenja stanovništva općine Zenica dvostruko veći od ove granične vrijednosti to je snažan indikator da se radi o staroj populaciji“. Kako se može planirati ekonomski razvoj sa ovakvom strukturom stanovništva? Nigdje nisu planirani poticaji koji bi doprinijeli promjeni te slike (stanovi za mlade, podrška pri zapošljavanju, druge mjere stimulisanja zadržavanja mlade populacije u općini…)
Na strani 10. stoji da su najveći izvoznici u Zenici “Arcelor Mittal” i “Metalno”, koji su u 2007. ostvarili 94,7%, a u 2008. godini 90,7% ukupnog izvoza zeničke privrede. o su poražavajući podaci. Ukoliko se desi da iz bilo kojeg razloga, Arcelor-Mittal odluči obustaviti proizvodnju u Zenici (pad cijene čelika na globalnom tržištu, strateške odluke vlasnika, recesija,…), to znači da je Zenica osuđena na propast. Strategija Općine se ne smije zasnivati na ovako monolitnoj privredi. Moraju se razvijati i stimulisati i drugi privredni subjekti, s većim stepenom finalizacije proizvoda, s manjim uticajima na okoliš, s većim korištenjem novih tehnologija.
Na strani 12 se ne pominje kontaminirano zemljište. Kako se može razvijati poljoprivreda ako se ne vrši sanacija zagađenog tla? Ko će i kada platiti štetu poljoprivrednim proizvođačima čije je zemljište kontaminirano teškim metalima? Treba pogledati koncentracije teških metala koje je analizirao prof. Goletić 1999. godine i uporediti ih s rezultatima mjerenja iz 2010. Iz tih rezultata se jasno vidi da je prestankom rada željezare došlo do oporavka zemljišta, a da je nakon pokretanja integralne proizvodnje u Arcelor-Mittalu došlo do većih koncentracija nego što su bila prije rata!
Na strani 15 se govori o razvoju turizma. Iluzorno je planirati razvoj turizma prije nego što se riješe divlje deponije, tretman fekalnih voda, kvalitet zraka… Put za jedinu donekle uređenu turističku lokaciju u Zenici (Smetovi) je u katastrofalnom stanju i ne ulazi u godišnje planove održavanja puteva (prema informaciji iz resorne općinske službe: “zato što ga koristi malo stanovništva”). Istina je da taj put ne koriste stanovnici Smetova, jer to nije stambeno područje, ali bi se put puno više koristio (za turističke svrhe) kad bi bio u boljem stanju. I odmaralište Bistričak nije riješeno imovinski, jer je u vlasništvu Željezare, a njom ne raspolaže Općina, nego Federalna agencija za privatizaciju.
Na strani 17 se govori o organskoj poljoprivredi. Sa ovako kontaminiranim ili najblaže rečeno neispitanim zemljištem nema govora o organskoj poljoprivredi.
Na strani 28 se govori o GGM-u. Kakav je uticcaj na okoliš GGM-a? Koliko stabala će biti porušeno izgradnjom ove saobraćajnice i kako će se to kompenzirati?
Na strani 31 se govori o Zdravstvenoj zaštiti stanovništva. Ko od nabrojanih institucija vrši analizu uticaja zagađenog zraka na zdravlje stanovništva, kako kratkoročno, tako i dugoročno? Zašto to ne radi Zavod za medicinu rada? Zdravstveni sistem Općine mora imati validno, kontinuirano i trajno praćenje stanja zdravlja  stanovništva – impakt noksi specifičnih za zagađivače na stanje zdravlje se mora pratiti dugoročno!
Na strani 42 se navodi da će izgradnjom gasne elektrane biti riješen problem grijanja grada. To nije tačno, jer postojeća toplana radi za potrebe tehnoloških procesa u Arcelor-Mittalu i ona neće obustaviti svoj rad. Imaćemo još jednu toplanu, sa upitnim i preskupim energentom, čije usluge ne mogu biti jeftinije od postojeće (jer koristi skuplje gorivo), a niko ne postavja pitanje broja korisnika gradskog grijanja, koji je u stalnom opadanju. Ekonomska isplativost izgradnje takve elektrane je u najmanju ruku sumnjiva.
Na strani 47 se tvrdi da  se “Trenutno radi elaborat o koncentraciji teških metala i sumpora u tlu i biljkama“. To nije tačno. Elaborat još uvijek niko ne radi. Urađena su 2 elaborata u 2010. godini, a u 2011. su te aktivnosti ostale samo mrtvo slovo na papiru.
Na strani 66 Tačka 2.9.13 (Promotivni paket kapaciteta Zenice za razvoj sportskog turizma) je neizvodljiva radi zagađenog zraka. Sve dok je kvalitet zraka na ovako niskom nivou, s neizvjesnim rokovima i namjerama za realizaciju projekata zaštite okoliša kod velikih zagađivača, iluzorno je razvijati sportski turizam.
Na strani 67 i na strani 81: u program “Čistiji zrak” ili u OC3:P1 treba dodati aktivnost: “Izrada studija izvodljivosti za korištenje alternativnih izvora energije, kao što su: gasifikacija uglja, degazacija metana iz jamskih kopova itd.“
Na strani 75 Nosioci implementacije i kontrole Plana zaštite životne sredine trebaju biti u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i ingerencijama.
Na strani 77 tačka 5: umjesto “sanacija gradskog displeja” da stoji “sanacija gradskog displeja sa uvođenjem podataka o zagađenju zraka osnovnim polutantima (SO2, PM10)“
Na strani 78 tačka 4 nije tačna: UNZE nikad nije radio kontrolu sadržaja teških metala nego je to radio Federalni institut za agropedologiju.
Na strani 82: u program “Okolinskog upravljanja ” dodati aktivnost: “Izrada studije uticaja pojedinačnih izvora (industrijska postrojenja, kotlovnice, saobraćaj,…) na zagađenje zraka, vode i tla u Zenici“
Nadamo se da ćete naše primjedbe pažljivo pročitati, shvatiti ih kao dobronamjerna nastojanja da imamo što kvalitetniju strategiju, koja će se moći realizovati koja će dati rezultate. Za sve nedoumice i nejasnoće spremni smo dati dodatna pojašnjenja, ili kroz kontakte s našim Udruženjem, ili u raspravi na Općinskom vijeću, ukoliko dozvolite da naš predstavnik učestvuje u toj raspravi prije usvajanja ove Strategije.

Primjedbe su dostavljene 28.9.2011.

Tekst nacrta Strategije dostupan je na web stranici Općine Zenica www.zenica.ba.