ArcelorMittal Zenica nastavlja trovanje građana bez važećih okolišnih dozvola
Globalni lider u proizvodnji čelika, ArcelorMittal, nastavlja trovati građane Zenice enormnim zagađenjem zraka (1). Korporacija zloupotrebljava svoj položaj velikog poslodavca i radi bez važećih okolišnih dozvola (2). Koncentracije prašine u Zenici budu i 30 puta veće nego u centru Londona, što predstavlja prijetnju za zdravlje građana (3). ArcelorMittal traži više vremena kako bi unaprijedili svoj “brzi napredak” u zaštiti okoliša, jer investicije finansiraju isključivo iz vlastitih izvora (4). Nevladine organizacije pak tvrde da te izjave nisu u potpunosti tačne. Bez obzira na 25 miliona eura kredita (5) iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zagađenje zraka i dalje je u porastu.
Biju Nair, direktor kompanije ArcelorMittal Zenica (AMZ) izjavio je da je “trebalo 20 godina za poboljšanje stanja okoliša u Češkoj“, jednoj od zemalja u kojoj ta korporacija posjeduje tvornicu. Izjavio je i da korporacija “nije primila niti jednu KM iz budžeta BiH, iz EU ili drugih vanjskih izvora“, te da je “ovaj proces mnogo brži u Zenici, ali da im (AMZ) treba više vremena“.
Prema nevladinim organizacijama, istina nije baš u potpunosti takva. Kao prvo, “brz napredak” je upitan, a kao drugo, imaju informacije o ulaganjima iz vanjskih izvora. ArcelorMittal posluje u Zenici već 7 godina i veliki projekti zaštite okoliša su u više navrata bili odgađani, i još su daleko od potpune implementacije.
“Obnovu željezare je 2005. godine podržala Evropska banka za obnovu i razvoj sa 25 miliona eura kredita,” podsjeća Martin Skalsky iz češke NVO Arnika. “Ovaj kredit je odobren pod uslovom da se izradi Ekološki akcioni plan. Plan je imao velike nedostatke i nije doveo do značajnih poboljšanja u vezi zagađenja zraka. Tvrdnje kompanije iz 2008. godine, da će postrojenja biti usklađena sa okolišnim standardima Evropske unije do 2012. godine, nikada se nisu obistinile,” objašnjava Skalsky.
Štaviše, neke od okolišnih dozvola za pogone ove željezare su već istekle u decembru 2014. a nadležni organi vlasti nisu izdali nove dozvole. Dakle, u skladu sa zakonima FBiH, ova željezara se već mogla zatvoriti.
Iako se u Češkoj Republici i u BiH krenulo s početnim stanjem koje se nije puno razlikovalo, zagađenje zraka u češkom gradu Ostravi ima rapidno opadajući trend. Emisije SO2 su 2013. godine pale na gotovo šestinu nivoa iz 2007. godine, dok su emisije PM10 smanjene za dvije trećine u istom razdoblju. Istovremeno, godišnji nivo proizvodnje od 3 miliona tona čelika nije se mijenjao (6). Mittal Steel je prvi put došao u Češku kao investitor 2003. godine, a 2006. ujedinjen je s kompanijom Arcelor, što znači da govorimo samo o 9, odnosno 12 godina ArcelorMittala u Češkoj.
“Mi ne želimo da se željezara zatvori“, kaže Samir Lemeš, predsjednik Eko-foruma Zenica. “Naš cilj je da postignemo bolju zaštitu okoliša i da imamo pristup informacijama. Ne smije se uopšte dovoditi u pitanje poštovanje domaćih zakona i primjena savremenih tehnologija za zaštitu zdravlja građana“.
Željezara u Zenici, privatizirana od strane ArcelorMittala, od ponovnog pokretanja integralne proizvodnje 2008. godine guši 120 hiljada stanovnika Zenice. Privatizaciju je trebalo pratiti 150 miliona eura investicija u zaštitu okoliša, a investirana je samo trećina tog iznosa.
“Zagađenje zraka već dostiže previsoke vrijednosti kao i 1990. godine, sa obimom proizvodnje koji je samo na pola punog kapaciteta ove željezare. Prošle godine, dopuštene granične vrijednosti za opasni sumpor dioksid su prekoračene tokom 252 dana, a zakon dopušta prekoračenje tog limita najviše tri dana u godini“, kaže Lemeš i objašnjava: “Nažalost, državni organi su paralizirani strahom od mogućeg gubitka radnih mjesta, i zato zatvaraju oči pred zagađenjem.”Nezadovoljstvo lokalnih građana kulminiralo je u decembru 2012. godine, kada su hiljade ljudi demonstrirale na ulicama zahtijevajući provođenje propisa o zaštiti okoliša (7). ArcelorMittal je 2013. godine napokon instalirao neke obavezne tehnologije otprašivanja. Bez obzira na to, opasne emisije sumpor dioksida su prošle godine narasle na vrijednosti 84 puta veće od dozvoljenih. Zbog kršenja propisanih granica zagađenja zraka i nedjelovanja nadležnih institucija, Eko forum Zenica je podnio krivičnu prijavu protiv korporacije u septembru 2015. (8).
(1) Zagađenje zraka u Zenici:
Izvor: Izvještaj o rezultatima kontinuiranog praćenja zagađenja zraka u Zenici 01.01.2014 – 31.12.2014 (15/2-EKO), Institut za zaštitu i ekologiju, Laboratorij za mjerenje zagađenja okoliša, Zenica, januar 2015
Kvalitet zraka u Zenici (PM10 i SO2, od 1986 do juna 2015, prosječne godišnje vrijednosti):
Izvori: Plan aktivnosti za zaštitu okoliša za izdavanje okolišne dozvole 2009 (podaci 1986-1992); Zvanični izvještaji AMZ prema Federalnom ministarstvu za turizam i okoliš (podaci 2008-2013); Eko forum Zenica.
Online dostupni podaci gradskog sistema za monitoring zraka: monitoring.zenica.ba
Godišnji nivo proizvodnje u željezari ArcelorMittal Zenica (1986-2013):
Izvor: Plan aktivnosti za zaštitu okoliša za izdavanje okolišne dozvole 2009 (podaci 1986-1992); Zvanični izvještaji AMZ prema Federalnom ministarstvu za turizam i okoliš (podaci 2008-2013); Eko forum Zenica.
(2) Istekle okolišne dozvole
Nekoliko dozvola je isteklo u decembru 2014: www.avaz.ba
Aktivisti predvođeni Lemešom su prigovarali na stanje okoliša i pozivali odgovorne da poštuju zakon i da svoj posao rade kako treba:www.bilten.org
(3) Nivo prašine u Zenici 30 puta veći nego na ulici u centru Londona
Prosječni nivo finih čestica prašine PM10, danas je u Zenici dostigao nevjerojatni satni prosjek od 985 µg/m3; a najveći izvor zagađenja je željezara. Satni prosjek je na cesti u centru Londona na stabilnih 32 µg/m3, sa dvanaest visokih vrijednosti (koje su još uvijek umjerene i ne prelaze 40 µg/m3). Standardi za kvalitet zraka u EU dozvoljavaju dnevni limit do 50 µg/m3. Taj prag ne smije biti prekoračen više od 35 puta tokom kalendarske godine. Indeks kvaliteta zraka postavlja prag za dnevni prosjek koncentracija koji se smatra nezdravim već od 150 µg/m3. english.arnika.org
(4) Biju Nair na OBN televiziji
U nedjelju 4. oktobra, Biju Nair, generalni direktor kompanije ArcelorMittal Zenica, gostovao je u emisiji Reflex na OBN televiziji. Dio intervjua o kojem govorimo se može pogledati na internetu (na 7:43): www.youtube.com
(5) Kredit Evropske banke za obnovu i razvoj
Informacija o 25 miliona eura kredita od EBRD-a za provedbu velikog projekta rekonstrukcije. U dijelu koji obrađuje utjecaj na okoliš, već se spominje odgađanje nekih stavki iz Ekološkog akcionog plana (EAP): www.ebrd.com
Spori napredak EAP i neregularan postupak izdavanja okolišnih dozvola se također spominje u Izvještaju Bankwatch Network, ArcelorMittal: Polako ne ide nigdje, poglavlje 6, Kako izgubiti prijatelje i otuđiti ljude: ArcelorMittal u Bosni i Hercegovini (str 17-19): www.bankwatch.org
(6) Zagađenje zraka u Ostravi
Prosječne emisije zagađujućih materija iz ArcelorMittal Ostrava (2007-2013):
Godišnji prosjeci | 2007 | 2008 | 2009 | 2010 | 2011 | 2012 | 2013 |
SO2/SOx | 9 050 t | 6 180 t | 4 650 t | 1 320 t | 2 320 t (1) | 2 100 t | 1 610 t |
PM10 (2) | 1 450 t | 1 170 t | 822 t | 832 t | 505 t | 440 t | 519 t |
Napomene:
(1) Povećanje uzrokovano uvođenjem nove metodologije EN ISO 17025:2005
(2) Dio ukupnih čvrstih čestica, metodologija Češkog Ministarstva zaštite okoliša.
AM Ostrava je smanjio emisije sumpornih oksida na jednu šestinu,
a emisije prašine za dvije trećine od 2007. godine:
Izvor: E-PRTR, Evropski registar ispuštanja i prenosa zagađenja prtr.ec.europa.eu
Podaci o proizvodnji objavljeni u godišnjem izvještaju AMO: ostrava.arcelormittal.com
(7) Zenica protestuje
Nekoliko hiljada građana Zenice protestovali su u subotu pozivajući kompaniju ArcelorMittal da instalira filtere i smanji emisije iz postrojenja. www.balkaninsight.com
(8) Podnesene krivične prijave
Eko Forum Zenica je podnio krivične prijave protiv kompanije ArcelorMittal i njegova dva direktora, zbog zagađenja zraka, a protiv bivše ministrice okoliša i turizma FBiH i direktora Inspekcije FBiH za nepostupanje po službenoj dužnosti: english.arnika.org
0 Comments