Opasno zagađenje zraka bez odgovornosti. Građani u Bosni i Hercegovini uskraćeni za informacije i efikasnu zakonsku zaštitu

ZENICA / PRAG – Uprkos veoma zagađenom zraku u Bosni i Hercegovini, podaci o nivou zagađenja samo su djelimično dostupni javnosti. Organi vlasti ne ispunjavaju svoje međunarodne obveze, ne provode domaće zakone niti objavljuju transparentan registar najvećih zagađivača. Građani stoga ne znaju ko ih i koliko zaista truje i potrebna poboljšanja ne mogu se efikasno provesti.

Zastarjeli industrijski giganti, zajedno sa slabom provedbom propisa o zaštiti okoliša, korupcijom i pretjerano složenom strukturom vlasti, krivi su za zagađenje zraka, tvrde stručnjaci.

“Prema entitetskim zakonima, veliki zagađivači u Bosni i Hercegovini dužni su dostavljati nadležnim institucijama podatke o svojim emisijama, a obaveza provjere i objavljivanja tih podataka postoji od 2002. odnosno 2003. godine [1]. Nažalost, te informacije do danas nisu javno dostupne. Kao posljedica toga, praktično je nemoguće kontrolirati da li industrija prati dopuštene nivoe zagađenja, a građani ne mogu saznati ko zagađuje njihovu okolinu. Naša alternativna web stranica eko.ba građanima pruža barem one informacije koje su dostupne. Ipak, zbog nedostatka podataka ne možemo prikazati cjelokupnu sliku“, izjavio je predsjednik Centra za podršku građanima češkog udruženja Arnika Martin Skalský.

“Podaci koje nadležnim vlastima dostavljaju zagađivači dostupni su javnosti samo na službeni zahtjev, na koji se obično odgovara sa značajnim zakašnjenjem, a podnositelji zahtjeva često dobiju informaciju prekasno da bi je mogli koristiti kod donošenja odluka”, kaže profesor Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora udruženja Eko forum Zenica.

Prema riječima profesora Lemeša, “postoji mogućnost da vlasti djeluju u korist zagađivača, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nisku stopu zaposlenosti kao izgovor za skrivanje podataka o emisijama od javnosti. Istovremeno, imamo značajno zagađenje zraka, posebno prašinom i sumpor-dioksidom (SO2).”

Bosna i Hercegovina još nije ratificirala Registar ispuštanja i prenosa zagađenja (PRTR), koji predstavlja obavezujući informativni alat za zemlje potpisnice PRTR protokola UNECE Aarhuške konvencije o okolišnoj demokratiji [2], potpisan od strane BiH još 2003. godine. Budući da je javno dostupni on-line registar jedan od zahtjeva EU u usklađivanju zakonodavstva o zaštiti okoliša, samo su vlasti Federacije BiH počele s nekim preliminarnim aktivnostima. Ministarstvo okoliša FBiH izdaje godišnje izvještaje o podacima koje dostavljaju zagađivači. Još uvijek ne postoje podaci iz Republike Srpske, iako se tamo nalaze neki značajni zagađivači, kao što su termoelektrane Gacko, Ugljevik i Stanari.

Otkriveni najveći zagađivači
Češki i bosanski stručnjaci nedavno su ukazali na nedovoljan pristup informacijama o pitanjima okoliša, u analizi predstavljenoj na 6. konferenciji stranaka UNECE Aarhuške konvencije 2017. godine [3]. Izgleda da se do danas još ništa nije promijenilo. Odgovornost za zaštitu okoliša je fragmentirana i jedina institucija na državnom nivou nadležna za prikupljanje podataka iz oba entiteta i izvještavanje je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje to ne radi zbog svojih ograničenih kapaciteta i nedostatka saradnje s entitetskim institucijama.

Ove sedmice, ekolozi su objavili listu najgorih zagađivača u Bosni i Hercegovini [4]. U prvih deset dominiraju ArcelorMittal Zenica, termoelektrana Tuzla i hemijska industrija u Lukavcu. Međutim, nedostajući ili netačni podaci zagađivača vjerovatno su utjecali na rezultate ovog poređenja, kažu stručnjaci.

Bosna i Hercegovina ubraja se među zemlje s najzagađenijim zrakom u Evropi, s jednom od najvećih smrtnih stopa mortaliteta od posljedica zagađenja zraka na svijetu [5]. Prema UN izvještaju o okolišu, godišnje se u Bosni i Hercegovini izgubi 44.000 godina života zbog zagađenja prašinom (PM), azotnim dioksidom ili ozonom [6]. Zagađenje zraka pojede više od 21,5% BDP-a zemlje [7]. Također, bosanskohercegovački gradovi nalaze se na vrhu evropske liste mjesta najzagađenijih PM2.5 česticama prašine [8].

[1] ‘Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03), član 28’ i ‘Zakon o zaštiti okoliša Republike Srpske (Sl. glasnik RS 53/02 i 109/05), član 102. “

[2] Kijevski Protokol o registru ispuštanja i prenosa zagađenja je dodatak UNECE Konvencije o pristupu informacijama, ućešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu po pitanjima okoliša i postao je međunarodno-pravno obavezujući za stranke potpisnice 8. oktobra 2009. Cilj mu je unaprijediti javni pristup informacijama kroz uspostavu koherentnih, integriranih, nacionalnih registara, koji bi mogli  olakšati učešće javnosti u donošenju odluka o okolišu i doprinijeti sprečavanju i smanjenju zagađenja. (https://prtr.unece.org/)

[3] U septembru 2017. godine Arnika je objavila Alternativni izvještaj o provedbi Aarhuške konvencije za Bosnu i Hercegovinu. Studija Demokratija zaštite okoliša: posustajućim hodom predstavljena je tada na međunarodnom sastanku stranaka u Budvi, Crna Gora.

[4] Ko truje zrak u Bosni i Hercegovini? Lista 10 najvećih prikazuje najgore industrijske zagađivače (Ekoforumzenica.ba)

[5] Prema najnovijim statistikama WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), “Bosna i Hercegovina, Bugarska, Albanija i Ukrajina imaju najviše stope smrtnosti u Evropi koje se pripisuju zagađenju zraka. Mnoge od tih zemalja, uključujući i Sjevernu Makedoniju, Poljsku i Mađarsku, imaju najviše prosječne godišnje nivoe zagađenja zraka u gradovima. Na oba spektra, Bosna i Hercegovina se navodi kao najgora u Evropi. ” Koje evropske zemlje su najzagađenije? (Euronews.com)

[6] Spisak hemijskih supstanci (Eko.ba)

[7] Doći do čistog zraka u Bosni i Hercegovini (UnEnvironment.org)

[8] Najzagađeniji gradovi na svijetu 2018. (PM2.5) – Lista, koju je sastavio AirVisual portal za monitoring, uključuje samo gradove s dostupnim podacima za PM2,5. To svakako isključuje neke visoko zagađene gradove, gdje se te čestice ne prate, na primjer dva najveća grada u Bosni i Hercegovini, Sarajevo i Banja Luka.