Koliko još čekati novi Zakon o zaštiti okoliša?

U Sarajevu je 09.09.2019.g. u hotelu Ibis održan okrugli stol na temu “Inicijativa za usvajanje novog prijedloga Zakona o zaštiti okoliša FBiH”, koji je zbog nerada Parlamenta FBiH na čekanju več 5 godina. Organizatori su bili Resursni Aarhus centar BiH, CEE Tuzla i CZŽS Banja Luka, a kao učesnici su bili prisutni predstavnici FMOIT, Ured za zakonodavstvo Vlade FBiH, Centar za promociju civilnog društva, Eko Forum Zenica i Udruženje Dinarica.

Povod za organizovanje skupa je nerazumljivo dugo čekanje na usvajanje u Parlamentu FBiH gdje se zbog nerada Parlamenta ovaj zakon “kiseli” već petu godinu. Između ostalih obaveza BiH na putu ka EU je i prihvatanje i provođenje pravne stečevine EU. Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu jedno je od važnijih koje BiH mora sprovesti. U vezi s tim davno je urađen prijedlog novog Zakona o zaštiti okoliša FBiH, u kojem su izvršene izmjene i dopune zakona sa većim brojem novih članova kojima se unapređuje primjena i provođenje ovog zakona.

Novina je da se kaznene odredbe dovode u nivo Zakona o prekršajima i prema odredbama Krivičnog zakona, što znači uvođenje krivičnih prijava, pooštrenje kaznenih sankcija i povećanje iznosa kazni. Čvrsto smo zakovani na dno Evrope pa i svijeta po stanju zaštite okoliša, a jedna od mjera za prevazilaženje ovakvog stanja bila je i izmjena postojećih zakonskih akata.

Kako bi se ova aktivnost pokrenula s mrtve tačke, udruženje Resursni Aarhus centar BiH iniciralo je i potpisivanje peticije i prikupljanje potpisa građana Federacije kako bi se ovaj Zakon što prije stavio u proceduru za usvajanje u Parlamentu FBiH. Potpisivanje peticije već je organizovano u Sarajevu 04.09.2019. a bit će organizovano i u Zenici, Kaknju, Tuzli, Mostaru i Jablanici.

Peticiju za usvajanje Prijedloga Zakona o zaštiti okoliša Federacije Bosne i Hercegovine možete potpisati i u Zenici, u srijedu, 11.9.2019 od 11 do 14 sati.

Još jedan primjer loše prakse parlamenta je i usvajanje Zakona o kontroli prodaje duhanskih proizvoda koji je takođe već dugo u fazi “čekanja”. Opšti zaključak skupa je da je, s obzirom na katastrofalno stanje zaštite okoliša i posljedice koje trpe građani, potrebno hitno pokrenuti zamrznute procese.

Osnovni uslov za poboljšanje stanja u ovoj oblasti je izmjena zakona koji definišu ovu oblast, povećanje kazni prekršiocima ekoloških normi i naročito bolja kontrola rada zagađivača koji doprinose ovakvom stanju. Poslije usvajanja zakona slijedile bi izmjene pravilnika o izdavanju okolinskih dozvola, izrade studija uticaja na okoliš, i naročito prostorno-planske dokumentacije koja bi bila osnov za definisanje svih polaznih parametara.

Dovoljan dokaz da je stanje u ovoj oblasti ozbiljno je podatak da BiH i Federacija nemaju usvojene ovakve dokumente. Zato imamo ekspanziju izgradnje svakakvih objekata, od malih i mini HE, TE, rudnika, enormnu devastaciju okoliša, ugrožavanje tla, vode, zraka, ukratko, situacija na terenu je van kontrole.

Uz prisutan kriminal i korupciju, slab rad inspekcija svih nivoa , simbolične kazne koje su prije stimulacija a ne sankcije, stepen uzurpacije prirodnih resursa i ugrožavanja okoliša dostigao je zabrinjavajuće razmjere. Prvi korak u svemu ovome je usvajanje novih zakonskih akata i rezultati na čitavom području BiH i Federacije nas tjeraju na hitnu promjenu ponašanja svih aktera. Oni, koji su direktni i najodgovorniji krivci za “raspad sistema” su vlast i njihove institucije koji urgentno trebaju shvatiti ozbiljnost situacije i promijeniti ponašanje. To od njih prvo očekuju građani ove države a onda i EU.