Uključiti javnost u pripremu nacrta “Mape puta i Akcijskog plana za provedbu utvrđenih doprinosa BiH 2020 -2030”

Predstavnici Aarhus mreže iz četiri Aarhus centra u BiH (Tuzla, Sarajevo, Banja Luka, Zenica), od nadležnih institucija BiH zatražili su organizovanje javnih konsultacija tokom pripreme nacrta dokumenta pod nazivom “Mapa puta i Akcijski plan za provedbu utvrđenih doprinosa Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020 -2030.”, koji je trenutno u završnoj fazi pripreme. Ovaj dokument kreiran je bez učešća javnosti, iako je učešće javnosti u donošenju planova zakonska obaveza uređena mnogobrojnim zakonima, poput Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH, Zakona o zaštiti životne sredine Republike Srpske i Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa BiH.

Obaveza sprovođenja javnih konsultacija je propisana i Arhuskom konvencijom koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala u septembru 2008. godine, i koja ima primat nad domaćim zakonodavstvom i to na način da BiH ima obavezu uključivanja javnost u ranoj fazi postupka donošenja odluka, kada su sve opcije otvorene i kada može doći do adekvatnog učešća javnosti.

“S obzirom da javnost uopšte nije bila uključena tokom cjelokupnog procesa pripreme nacrta dokumenta “Mapa puta i Akcijski plan za provedbu utvrđenih doprinosa BiH za razdoblje 2020.-2030.”, smatramo da je došlo do grubog kršenja Aarhuske konvencije i svih ostalih relevantnih državnih zakona, koji regulišu ovu oblast. Javne konsultacije su osnovno pravo svih građana BiH, naročito tokom pripreme i usvajanja dokumenata koji će značajno uticati na njihovo zdravlje i buduću održivost okoliša, u kojem žive i rade. Iz tog razloga pod hitno zahtjevamo adekvatno uključenje i učešće javnosti tokom pripreme ovog dokumenta,” naveli su predstavnici Aarhus mreže u BiH u pismenom obraćanju institucijama.

Kreiranje dokumenta “Mapa puta i Akcijski plan za provedbu utvrđenih doprinosa BiH za razdoblje 2020-2030.”, između ostalog, usko je vezan za pripremu Strateške procjene okoliša na svim državnim nivoima. Drugim riječima, ovim dokumentom formirat će se osnova za utvrđivanje okolišne politike i standarda okolišne zaštite u BiH za naredni period od 10 godina, pa kao takav, trebao bi biti dio javnog diskursa, u paraleli i sa pripremom aktuelnih Stategija zaštite okoliša/životne sredine, koje su trenutno u fazi pripreme u sklopu projekta ESAP 2030+, pod pokroviteljstvom Štokholmskog instituta za okoliš (SEI), i Švedske ambasade u BiH (SIDA).