Hidroelektrana Janjići

Na dnevnom redu druge sjednice novog saziva gradskog vijeća, zakazane za 28.12.2020. nalazi se i tačka “Prijedlog odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju hidroelektrane Janjići na rijeci Bosni”.

Njemačka banka KfW dodijelila je 2010. godine Elektroprivredi grant u visini od 640.000 eura za izradu studije isplativosti izgradnje HE Janjići, jedne od 25 planiranih hidroelektrana na rijeci Bosni od Jošanice do Doboja.

Na 6. sjednici Vijeća općine Zenica održanoj 29.03.2013. data je prethodna saglasnost za provođenje postupka dodjele koncesije za izgradnju HE Janjići na rijeci Bosni. Sa tim zaključkom bili su saglasni predstavnici savjeta mjesnih zajednica: Putovići-Putovičko polje, Gorica, Janjići i Drivuša uz određene uslove: da se omogući učešće mjesnih zajednica u proces izdavanaj okolinske dozvole, da JP Elektroprivreda BiH finansira infrastrukturne projekte u mjesnim zajednicama oko hidroelektrane, te da se u fazi izgradnje i poslije zapošljava lokalno stanovništvo.

Vlada FBiH donijela je 20.03.2014. Odluku o dodjeli koncesije i visini koncesione naknade za izgradnju HE “Janjići” snage 13,3 MW, na rijeci Bosni, a po samoinicijativnoj ponudi JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. Za koncesiju je utvrđena jednokratna novčana naknada od 1.572.096 konvertibilnih maraka (bez PDV-a), odnosno u visini 2,27% ukupne investicione vrijednosti projekta HE “Janjići”, a koja treba biti uplaćena 30 dana nakon potpisivanja ugovora o koncesiji. Godišnja/tekuća koncesiona naknada iznosi od 2,43% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog prodajom električne energije i pomoćnih usluga iz HE (bez PDV-a) i ne može bili manja od 1,5 posto od projektiranog godišnjeg prihoda. Koncesiona naknada uplaćivat će se u budžet Federacije BiH. Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata (Sl. novine FBiH 44/02, 18/03, 9/04, 57/09) “pravna lica koja ostvaruju prihod korištenjem hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom području, dužna su plaćati naknadu u iznosu od 0,01 KM po proizvedenom kWh električne energije, odnosno 0,01 KM po utrošenom m³ vode.” Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta se uplaćuje u budžet općine ili grada na čijem je području izgrađen hidroakumulacioni objekat. To iznosi oko 700.000 KM godišnje.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 16.09.2014. donijelo je odluku o ratifikaciji Sporazuma o zajmu i projektu između njemačke banke KfW i Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, u iznosu od 30 miliona eura – Hidroelektrana Janjići.

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma , u naselju Janjići 15.01.2016. održana je Javna rasprava – Ocjena Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju HE ¨Janjići¨ na rijeci Bosni.

U međuvremenu je JP Elektroprivreda BiH odlučila da se poveća instalirana snaga buduće hidroelektrane, sa 13,3 na 15,75 MW, a godišnja proizvodnja sa 68,25 na 77,26 GWh. I investicija je povećana sa prvobitnih 69,1 na 109,8 miliona KM, od čega je 60 miliona kredit od KfW banke a ostatak su sredstva JP Elektroprivreda BiH. Planirani ekonomski vijek objekta je 30 godina, a period povrata uloženih sredstava je 11 godina. Studija ekonomske opravdanosti izgradnje HE Janjići nosi oznaku tajnosti i ne smije se javno objavljivati bez saglasnosti JP Elektroprivreda BiH.

Vrijednost ekološki prihvatljivog protoka od 13,8 m³/s određena je u skladu sa odredbama Zakona o vodama FBiH, važećim u periodu izrade Studije ekonomske opravdanosti. Srednji proticaj rijeke Bosne na pregradnom mjestu iznosi 76,80 m³/s.

Studija o utjecaju na okoliš u međuvremenu je nestala s web stranice Federalnog ministarstva okoliša i turizma, ali smo je uspjeli sačuvati u našoj arhivi: Studija o utjecaju na okoliš HE Janjići. Na osnovu te studije, Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo je 31.05.2016. Okolišnu dozvolu za izgradnju HE “Janjići” instalirane snage do 16 MW na lokalitetu općine Zenica. Okolišna dozvola važi do 31.05.2021. godine.

Ispitivanjem kvaliteta vode, hemijski status je bez prisustva prioritetnih supstanci (organo hlorna jedinjenja, teški metali) u koncentraciji preko graničnih vrijednosti predloženih od strane Direktive o vodama (2000/60/EC), dok po mikrobiološkim parametrima rijeka Bosna većim dijelom godine, izuzev perioda malih voda, pripada trećoj klasi voda, dok za vrijeme ljetnih suša i manjeg vodostaja prelazi (povremeno) u vode četvrte kategorije. Prisustvo manjeg broja bakterija na lokalitetima nizvodno od ušća rijeke Lašve može se pripisati autopurifikaciji vode koja se dešava uslijed nešto bržeg toka rijeke Lašve i Bosne na potezu od ušća Lašve do mjesta Q3 (buduća lokacija brane).

U Studiji piše: “Izgradnja i rad protočne hidrolektrane Janjići dovest će do trajnog gubitka i fragmentacije te promjene ekoloških uslova (narušavanja kvalitete) akvatičnih staništa u koritu rijeke Bosne i postojećih priobalnih staništa na projektnom području. Formiranje akumulacije će uzrokovati promjene ekoloških uslova u vodi i povećano taloženje sitnijeg sedimenta, što će promijeniti akvatička staništa na zahvaćenom dijelu toka rijeke Bosne zbog ujezerenja. Doći će do usporavanja brzine toka, dodatnog zagrijavanja stupca vode u području akumulacije, uz potencijalno smanjenje koncentracije otopljenog kisika. Razinu ovog utjecaja nije moguće trenutno procijeniti, ali se može pretpostaviti da se radi o utjecaju malog do srednjeg intenziteta. Truljenje potopljene vegetacije (što bi moglo utjecati na kvalitetu vode u akumulaciji) i eutrofikaciju je moguće smanjiti čišćenjem postojeće vegetacije u priobalnoj zoni i na riječnim ostrvima (adama) koji će biti potopljeni.” Izolacija riblje populacije uzvodno od brane uslijed izgradnje brane koja predstavlja barijeru za kretanje riba uzvodno i nizvodno trebala bi se prevazići izgradnjom riblje staze.

Za razliku od mini hidroelektrana derivacionog tipa, koje stvaraju veliki profit investitorima, ali predstavljaju veliku opasnost po okoliš jer narušavaju prirodna staništa i isušuju vodotokove (kompletan protok se iz prirodnog korita prebacuje u cijevi), protočne hidroelektrane kao što je planirana HE Janjići imaju manji negativan utjecaj na okoliš. HE Janjići će imati betonsku gravitacionu prelivnu branu visine 15 metara, koja će formirati akumulaciju dužine 2,5 km, koje bi moglo utjecati na mikroklimu i na kvalitet zraka u Zenici. Ukoliko se provedu sve planirane mjere (riblja staza, ekološki prihvatljivi protok, čišćenje vegetacije), negativni utjecaji na okoliš iz Studije mogli bi se svesti na prihvatljivi minimum, osim trajnog gubitka janjićkih slapova, koji predstavljaju prirodni filter za mikrobiološko prečišćavanje vode u rijeci Bosni.

Javna rasprava – Ocjena Studije o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju HE ¨Janjići¨ na rijeci Bosni. održana je 25.01.2016. Mještani četiri gravitirajuće mjesne zajednice su tada bili protiv izgradnje, čak su potpisivali i peticiju mještana protiv izgradnje. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju HE Janjići bila je na dnevnom redu Gradskog vijeća 27.8.2019, i tada je 8 vijećnika bilo protiv, 10 uzdržano, tako da ta odluka nije usvojena. Identičan prijedlog odluke je na dnevnom redu naredne sjednice Gradskog vijeća.