Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna svake godine u više od 140 zemalja svijeta, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda posvećene okolišu (Štokholm, 1972. godine), kada je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je period 2021. do 2030. desetljećem UN-a za obnavljanje ekosistema. Ovaj globalni poziv na akciju osmišljen je da se spriječi, zaustavi i preokrene degradacija ekosistema širom svijeta. Eko forum Zenica pridružio se ovom pozivu malom akcijom jačanja svijesti građana o važnosti zaštite okoliša.

Šume i drveće

Šume i drveće pružaju nam čist zrak i vodu, apsorbuju velike količine gasova s efektom staklenika i predstavljaju dom velikom broju životinja, ptica i insekata koji čine bilošku raznolikost i na taj održavaju život na planeti Zemlji. Drveće nam daje hranu, gorivo i građevinski materijal. Šume i šumska zemljišta na području Zeničko-dobojskog kantona prostiru se na površini od oko 220.408 hektara ili 56% od ukupne površine Kantona. Na teritoriji koju obuhvata grad Zenica, 62% površine pokriveno je šumom.

Na šume čovjek štetno djeluje na razne načine: bespravna i neplanska sječa, kisele kiše usljed industrijskog zagađenja zraka, pojava sušenja šuma zbog promjene klime, šumski požari, širenje štetnih insekata i nametnika zbog poremećene ravnoteže ekosistema, klizišta i neodgovorni građevinski radovi. Sve loše što čivjek uradi šumama vratiće se kao štetne posljedice koje ugrožavaju živote i imovinu ljudi – klizišta, poplave, izumiranje životinjskih vrsta, promjena klime.

Rijeke i jezera

Slatkovodni ekosistemi opskrbljuju nas hranom, vodom i energijom, štite nas od suša i poplava i pružaju jedinstveno stanište za mnoge biljke i životinje. Uticaj čovjeka na rijeke ispuštanjem otpadnih voda mjeri se “Ekvivalentnim brojem stanovnika (EBS)”. U ZDK živi oko 385.000 stanovnika, a EBS iz industrijskih zagađivača ZDK iznosi preko 600.000. To znači da u rijeku Bosnu ispuštamo količine otpadnih voda kao da Kanton ima milion stanovnika.

Neodgovornim ponašanjem prema rijekama, ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda, otpadom sa divljih deponija, ali i građevinskim zahvatima koji nisu izvedeni u skladu s propisima, kao što su mini hidorelektrane, uništava se živi svijet u rijekama i narušava kvalitet života stanovništva u dolinama rijeka. Teški metali, pesticidi i druge zagađujuće materije iz rijeka preko poljoprivrednih površina dolazi u lanac ishrane i negativno utiče na zdravlje ljudi i životinja.

Gradovi i sela

Urbana područja zauzimaju manje od 1% kopnene površine Zemlje, ali u gradovima živi više od 50% stanovništva. Uprkos čeliku i betonu, gužvi i prometu, i gradovi mogu biti mirni ekosistemi čije stanje duboko obilježava kvalitet našeg života. Funkcionalni urbani ekosistemi mogu očistiti zrak i vodu, ohladiti pregrijane površine, zaštititi nas od opasnosti i osigurati mogućnosti za odmor i igru. Mogu ugostiti i iznenađujuću količinu biološke raznolikosti. Urbani ekosistemi često su vrlo degradirani. Loše prostorno planiranje zatvara tla i ostavlja malo prostora za vegetaciju.

Otpad i emisije iz industrije, prometa i zgrada zagađuju zrak, vodu i tlo. Zeničko-dobojski kanton u zrak emituje 72% ukupno emitovane prašine PM10 (čestice manje od 10 mikrometara) u Federaciji BiH. Čak 59% emisija SO2 u Federaciji BiH dolazi iz ZDK, a 41% iz svih ostalih kantona zajedno.

Zaštićena područja

Zakon o zaštiti prirode FBiH definiše zaštićeno područje kao jasno definisan geografski prostor, prepoznat i namijenjen dostizanju dugoročne konzervacije prirode, opštekorisnih funkcija prirode, i kulturalnih vrijednosti, a kojim se upravlja legalnim i drugim efektivnim mehanizmima. U Federaciji BiH propisane su sljedeće kategorije zaštićenih prirodnih vrijednosti:

• Kategorija I a: Strogi rezervat prirode
• Kategorija I b: Područje divljine
• Kategorija II: Nacionalni park
• Kategorija III a: Park prirode
• Kategorija III b: Spomenik prirode i prirodnih obilježja
• Kategorija IV: Područje upravljanja staništima/vrstama
• Kategorija V a: Zaštićen pejzaži: Kopneni pejzaž ili Morski pejzaž
• Kategorija V b: Regionalni park
• Kategorija VI: Zaštićena područja sa održivim korištenjem prirodnih resursa.

Na svijetu je 13,6% teritorije proglašeno zaštićenim područjima. U Evropskoj Uniji zaštićeno je 26% teritorije, au Bosni i Hercegovini samo 2,6%. Zeničko-dobojski kanton, ima samo spomenik prirode Tajan koji čini 1,5% teritorije kantona, a nalazi se na području općina Zavidovići i Kakanj. Grad Zenica obuhvata površinu od 558,5 km2, a na toj teritoriji još uvijek nema nijedno zaštićeno područje.

Otpad

Otpad je svaka materija ili predmet koje vlasnik odbacuje ili namjerava odbaciti. Otpad se može podijeliti na opasni, neopasni i inertni otpad. Po mjestu nastanka, razlikuju se: komunalni, industrijski, ambalažni, građevinski, elektronski, infektivni, animalni otpad, otpadna ulja, pepeo, mulj, itd. Komunalni otpad iz Zenice, Visokog, Zavidovića i Žepča odlaže se na regionalnu deponiju Mošćanica. Najveći procenat u deponovanim količinama otpada ima organski (22%) i tekstilni otpad (11%). U ZDK se godišnje generiše oko 100.000 tona komunalnog otpada. Samo na industrijsku deponiju Rača godišnje se odloži od 300.000 do 600.000 tona industrijskog otpada.

Na području Zeničko-dobojskog kantona nalazi se veliki broj manjih i velikih divljih odlagališta komunalnog otpada. Samo na području grada Zenice evidentirano je preko 270 divljih deponija. Razlog tome je nedovoljna pokrivenost svih domaćinstava uslugama odvoza otpada, ali i neodgovoran odnos stanovništva prema postupanju sa otpadom. Novčana kazna za odlaganje otpada na lokaciji koja za to nije predviđena iznosi 40 do 300 KM za fizičko, odnosno 500 do 5000 KM za pravno lice. Samo stroga kaznena politika može trajnije riješiti ovaj problem.

---

Ova aktivnost realizirana je uz podršku projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.