Šta nam radi zagađen zrak na Zapadnom Balkanu?

Zagađenje i posljedice po smrtnost i zdravlje građana Zapadnog Balkana

Zagađenje zraka na Zapadnom Balkanu uzrok je prijevremene smrti 30.000 ljudi godišnje, procjene su Evropske agencije za životnu sredinu. Udisanje zagađenog zraka dovodi do povećanja smrtnosti, skraćenja životnog vijeka i rasta broja hroničnih bolesti, dok zdravstveni troškovi koje plaćaju građani i građanke Zapadnog Balkana postaju sve veći. Smanjenje zagađenja zraka je javno-zdravstvena mjera koja bi direktno uticala na povećanje kvaliteta života i zdravlja građana, a indirektno i na smanjenje stope smrtnosti.

Loš kvalitet zraka na Zapadnom Balkanu, koji ovu regiju stavlja na vrh liste najzagađenijih u Evropi, i dalje doprinosi sve većem pogoršanju javnog zdravlja. Zemlje regiona posebno su ugrožene, jer sa zagađenjem zraka u kombinaciji sa nižim stepenom ekonomskog razvoja, siromaštvom i zdravstvenim sistemima koji su prilično lošem stanju, dobijamo smrtonosnu situaciju.

Neki od glavnih izvora zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu su upotreba uglja za proizvodnju energije, industrijske emisije, sagorijevanje otpada, poljoprivredne i građevinske aktivnosti, transportna vozila i dizel generatori. Ovi izvori su jedno od glavnih mjesta nastanka praškastih materija (PM2.5 i PM10), ozona, azotnih oksida, sumpor dioksida, ugljen dioksida i teških metala koji su globalno odgovorni za milione prijevremenih smrti godišnje.

Efekti izloženosti zagađenju zraka su različiti, od kliničkih efekata poput infekcije donjeg respiratornog trakta, do prijevremene smrti, odnosno povećane smrtnosti od moždanog udara, bolesti srca, hroničnih plućnih bolesti, karcinoma pluća i akutnih respiratornih infekcija.

Cijenu zagađenog zraka plaćamo ljudskim životima

 Prema procjeni Evropske agencije za životnu sredinu u zemljama Zapadnog Balkana zagađen zrak dovodi do ukupno 30.000 prijevremenih smrti uslijed prekomjernog zagađenja praškastim materijama PM2.5, ozonom (O3) i azotnim dioksidom (NO2).

Zajednički istraživački centar Evropske unije ističe da zagađenje zraka u prosjeku doprinosi između 4 i 19 procenata ukupnog prijevremenog mortaliteta i smanjuje očekivani životni vijek za između 0,4 i 1,3 godine u zemljama Zapadnog Balkana.

Procjenjuje se da je izlaganje čvrstim česticama (PM2.5) odgovorno za 75 procenata svih smrtnih slučajeva povezanih sa izlaganjem zagađenom zraku. Vrijednosti o dozvoljenim emisijama zagađujućih materija definisane u smjernicama o kvalitetu zraka – u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Srbiji veće su nego u većini država članica Evropske unije.

Podaci iz izvještaja “Hronično zagađenje ugljem” pokazuju da se više od polovine broja preuranjenih smrtnih slučajeva u 2016. godini prouzrokovanih emisijama iz termoelektrana na ugalj sa Zapadnog Balkana dogodi u EU: 2.013 od ukupno 3.906 preuranjenih smrtnih slučajeva pogodilo je stanovništvo EU, dok se 1.239 smrtnih slučajeva dogodilo na Zapadnom Balkanu, a 654 na drugim lokacijama. Na Zapadnom Balkanu, Srbija trpi najviše uticaja na zdravlje zbog zagađenja od uglja iz regiona – 570 preuranjenih smrti.

Zagađenje zraka ima veći efekat na skraćivanje života starijih ljudi i djece mlađe od pet godina što je posebno izraženo u zemljama sa niskim prihodima.

Ljudi nižeg ekonomskog i socijalnog statusa često su izloženiji zagađenju zraka, jer žive u područjima većeg intenziteta saobraćaja i blizu izvora zagađenja, poput elektrana i industrijskih objekata, a ranjivosti doprinose i loše stanovanje, nedostatak prodavnica za kupovinu zdrave hrane, nedostatak zelenih površina i loš pristup zdravstvenoj zaštiti. Uz to u većini slučajeva siromašni ljudi rade na “prljavim” poslovima sa profesionalnom izloženošću isparenjima, praškastim materijama, gasovima i teškim metalima.

 Zagađenje zraka dolazi na naplatu i kroz zdravstvene troškove. Procjenjuje se da su samo termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu odgovorne za ekonomsku štetu na ime zdravstvenih troškova koja iznosi između 1,2 i 3,4 milijardi eura godišnje.

Kako do boljeg javnog zdravlja i čistijeg zraka na Zapadnom Balkanu?

Da bismo spasili ljudske živote i sačuvali javno zdravlje neophodno je što prije poboljšati kvalitet zraka, ali i javno zdravlje kroz unapređenje zdravstvenih sistema.

Potrebno je definisati smanjenje zagađenja zraka kao nacionalni, regionalni i međunarodni prioritet, i integrisati ga u procese planiranja razvoja države i gradova. Ono što je najvažnije jeste da ove mjere ne ostanu mrtvo slovo na papiru već da se za njihovo sprovođenje obezbijede adekvatni resursi. Zato bi zemlje Zapadnog Balkana morale povećati novčana sredstva u nacionalnom i lokalnim budžetima za kontrolu zagađenja i odrediti prioritete vodeći se smanjenjem uticaja emisije zagađujućih materija na stanovništvo i životnu sredinu.

Kako bi se unaprijedio nadzor nad zagađivačima i poboljšao kvalitet zraka potrebno je izgraditi multisektorska partnerstva na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou. Prevencija nezaraznih bolesti koje su posljedica lošeg kvaliteta zraka treba biti integrisana među prioritete ekoloških politika. Sve ovo mora biti praćeno i borbom protiv klimatskih promjena, koje sve više utiču na gotovo sve aspekte života.

Da bi se smanjila smrtnost, produžio životni vijek i umanjili zdravstveni troškovi udisanja zagađenog zraka, potrebna je i borba građana odozdo, jer samo solidarno i na regionalnom nivou moguće je riješiti pitanje zagađenja zraka, koje ne poznaje granice između država Zapadnog Balkana.

Da zajedno sačuvamo i produžimo život, priključi se solidarnoj borbi građana Zapadnog Balkana, budi dio kampanje “Ujedinjeni Balkan za čist zrak”: bit.ly/UjedinjenBalkan

Više o kampanji “Ujedinjeni Balkan za čist zrak saznajte na: ekoforumzenica.ba/projekti/ujedinjeni-balkan-za-cist-zrak/