Ograničeni napredak u oblasti okoliša i klimatskih promjena širom regije Zapadnog Balkana

Evropska komisija objavila je novi paket proširenja za Zapadni Balkan i Tursku koji uključuje izvještaje o napretku u pristupanju EU svih šest zemalja Zapadnog Balkana.

Kao što se i očekivalo, sve zemlje su pokazale samo ograničen napredak u usklađivanju i implementaciji ekološke politike EU. Postojeće politike i nivoi investicija nisu bili efikasni u rješavanju nagomilanih problema u okolišu, koji direktno utiču na kvalitet života građana.

Energetska tranzicija, dekarbonizacija i udaljavanje od uglja bili su vrlo spori i nedostaju prijeko potrebni međusektorski angažman i posvećenost. Zagađenje zraka izazvala je ozbiljnu zabrinutost među građanima, ali vlade to ne shvaćaju ozbiljno i uglavnom su indolentne u implementaciji mjera za smanjenje zagađenja. Prednosti koje pružaju prirodni ekosistemi nisu ni prepoznati niti integrisani u razvojne politike. Umjesto toga, mnoga vrijedna prirodna staništa, uključujući rijeke, visoko su ugrožene i potrebno je preispitivanje uticaja različitih strateških investicija u njih.

Godine 2020. zemlje Zapadnog Balkana potpisale su Sofijsku deklaraciju i pokrenule Zelenu agendu za Zapadni Balkan kao glavni mehanizam za podsticanje poboljšanja okoliša u regionu.

Dvije godine kasnije, još uvijek nema opipljivih pozitivnih efekata Zelene agende. “Možemo se djelimično složiti da treba više vremena da se takav mehanizam pokrene, ali smo i obeshrabreni nedostatkom vlasništva, transparentnosti i učešća relevantnih aktera iz različitih sektora, uključujući civilno društvo. Efikasno sprovođenje Zelene agende i efikasno rješavanje složenih ekoloških problema zahtijevaju mnogo više saradnje na nacionalnom nivou između različitih sektora, kao i između vlada na regionalnom nivou“, kaže Goran Sekulić iz WWF Adria.

Regionalnu ekološku mrežu 27 [1] osnovalo je prošle godine šest platformi organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana, sa fokusom na pristupanje EU u oblasti okoliša i klimatskih promjena.

“Pozivamo vlade Zapadnog Balkana da unaprijede saradnju u oblasti okoliša jer su mnogi ekološki problemi sa kojima se suočavamo regionalnog karaktera. Također pozivamo vlade da povećaju transparentnost u razvoju i sprovođenju politika i da omoguće efikasno učešće sektora civilnog društva. Kao mreža spremni smo na aktivnu saradnju i doprinos procesu pristupanja EU kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou i spremni smo pomoći u razvoju mehanizama koji će omogućiti efektivno uključivanje organizacija civilnog društva u planiranje i implementaciju Zelene agende.” izjavio je Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

[1] Regionalna mreža 27 za okoliš okuplja šest platformi organizacija civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana: Zeleni 27 iz Albanije, Partnerstvo 27 iz Bosne i Hercegovine, Platforma 27 iz Sjeverne Makedonije i Koalicije 27 iz Kosova, Srbije i Crne Gore.