Tematski sastanak “Zagađenost zraka i zdravlje”

Published by Eko Forum on

Uz podršku OSCE misije u BiH u Zenici je 17.9.2024 održan tematski sastanak “Zagađenost zraka i zdravlje”. Ciljevi tematskog sastanka bili su:

  • Analizirati efekte gašenja koksare na kvalitet zraka u Zenici
  • Utvrditi preostale dominantne izvore zagađenja zraka u Zenici
  • Identifikovati prepreke za ažuriranje registra zagađivača u ZDK
  • Procijeniti raspoložive i nedostajuće podatke o zdravlju stanovništva u ZDK
  • Ispitati mogućnost nastavka pilot projekta biomonitoringa genotoksičnih efekata na zdravlje stanovništva
  • Utvrditi prepreke i smetnje za realizaciju aktivnosti usmjerenih na praćenje i unapređenje kvaliteta zraka

Na sastanku su učestvovali predstavnici institucija, civilnog društva i naučnoistraživačkih instituta: Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo prostornog uređenja, transporta, komunikacija i zaštite okoline ZDK, Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK, Sektor za ekologiju i komunalne poslove grada Zenice, Eko forum Zenica, Udruženje onkoloških pacijenata ZDK “SNOP” Zenica, Udruženje djece i mladih oboljelih od šećerne bolesti ZDK, Forum građana Zenice, Institut “Kemal Kapetanović” Univerziteta u Zenici i Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju INGEB Univerziteta u Sarajevu.

Na sastanku je prezentovan Registar postrojenja i zagađivanja Zeničko-dobojskog kantona, te rezultati pilot studije biomonitoringa izložene populacije u Zenici, Lukavcu i Ribnici.

Prezentacija Registra postrojenja i zagađivanja ZDK (Powerpoint prezentacija)
Rezultati studije biomonitoringa (PDF dokument)

Categories: Novosti
Tags:

0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Related Posts

Bosne i Hercegovine nema u najnovijim planovima korporacije ArcelorMittal za dekarbonizaciju

Korporacija ArcelorMittal objavila je danas na svojoj web stranici najnovije planove za dekarbonizaciju svojih postrojenja za proizvodnju čelika u Evropi, u kojima se uopšte ne spominje Bosna i Hercegovina. Samo nekoliko dana nakon što je na klimatskom samitu COP29 u Azerbejdžanu postignut dogovor o izdvajanju od 300 milijardi dolara koje će razvijene zemlje godišnje izdvajati za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, objavljeni su i planovi ove korporacije, koji bi se mogli protumačiti kao izbjegavanje odgovornosti za klimatske promjene i kupovina vremena. ArcelorMittal Europe obavezao se da će smanjiti emisiju CO2 za 35% do 2030. godine, s daljnjom ambicijom da do 2050. bude ugljično neutralan, u skladu sa Zelenim dogovorom EU i Pariškim sporazumom. Bosna i Hercegovina uopšte se ne spominje u novim planovima korporacije, tako da postoji sumnja da su novi planovi u stvari izlazna strategija za gašenje proizvodnje u našoj zemlji, umjesto da se investira u čišću i prihvatljiviju tehnologiju.

Pet godina drveća prijateljstva: Zajednička regionalna sadnja drveća za podizanje svijesti o zagađenju zraka

Pozivamo Vas da i ove godine podržite regionalnu kampanju sadnje drveća "Drvo prijateljstva", koju je pokrenuo Evropski fond za Balkan (EFB) i sprovodi u bliskoj saradnji sa lokalnim partnerima u svim zemljama regiona od 2020. godine. U srijedu, 27. novembra u 11:00 sati, istovremenom sadnjom skoro 600 stabala u devet gradova širom regiona, obilježićemo petu godišnjicu inicijative "Drvo prijateljstva" posvećene njegovanju solidarnosti i podizanju svijesti o zagađenju zraka. U Zenici, drveće će biti zasađeno u naselju Crkvice, u krugu Kantonalne bolnice Zenica.

ArcelorMittal je napustio Kazahstan sa više milijardi dolara štete po zdravlje stanovništva

Kazahstan – Nova istraživanja pokazala su da je bivša željezara drugog po veličini svjetskog proizvođača čelika i zvaničnog olimpijskog sponzora, korporacije ArcelorMittal, Temirtau u Kazahstanu izazvala zagađenje zraka koje je doprinijelo smrti 3.000 ljudi u okolini fabrike i dovelo do 4,2 milijarde dolara štete po zdravlje stanovništva tokom četvrt vijeka proizvodnje čelika na bazi uglja.