Delegacija EU u BiH priprema novi projekat o kritičnim mineralnim sirovinama

Evropska Unija pokreće novu inicijativu o održivom razvoju i upravljanju kritičnim sirovinama (CRM: Critical Raw Materials) u Bosni i Hercegovini. Angažovan je tim stranih eksperata, koji u Bosni i Hercegovini obavlja konsultacije sa relevantnim zainteresovanim stranama o planiranoj podršci tehničke pomoći EU od približno 3 miliona eura za razvoj CRM sektora u Bosni i Hercegovini na održiv način.

Ključna pitanja su:

• Strategije, politike i strukture koje upravljaju CRM sektorom i kriteriji za definisanje i odabir strateških projekata u CRM-u, uključujući istraživanje, ekstrakciju i obradu;
• Izgradnja kapaciteta potrebnih da se realizuju strateški projekti; i
• Postojeće zakonske i regulatorne odredbe i procedure za izdavanje dozvola za CRM projekte, uključujući mehanizme praćenja rizika.

Konsultativni sastanci sa ključnim javnim zvaničnicima, rudarskim kompanijama, investitorima, organizacijama civilnog društva i drugim razvojnim partnerima održani su početkom aprila 2025. kako bi se dale preporuke o tome kako bi se mogao uspostaviti uspešan mehanizam saradnje na CRM-u i podrška koja je potrebna za to.

U okviru ove EU kampanje, Eko forum Zenica posjetio je EU konsultant Tim Vickery, s kojim smo podijelili naša očekivanja od ovakvih projekata, a posebno smo istakli negativne aspekte rudarskih aktivnosti na okoliš. Dosadašnja negativna iskustva, kao što je skrivanje informacija o okolišu pod krinkom “intelektualnog vlasništva”, nedostatak strateških dokumenata, loša implementacija zakona u praksi, pokazuju da bi se Bosna i Hercegovina trebala više angažovati na proglašenju novih zaštićenih područja, kako bismo sačuvali naše prirodne resurse (vodu, šume i biodiverzitet) od negativnog utjecaja rudarenja.

Bosna i Hercegovina je svoj doprinos održivom razvoju dala kroz odljev mozgova – najstručniji dio stanovništva emigrira u razvijene zemlje – i nije pravedno da se dodatno optereti pretvaranjem vrijednog šumskog i poljoprivrednog zemljišta u rudnike. Posebno smo istakli problem remedijacije, odnosno nedostatka garancija za saniranje posljedica nakon završetka eksploatacije. Nemamo mehanizam koji bi natjerao investitore da degradirano zemljište vrati u upotrebljivo stanje nakon što završi s eksploatacijom.

Razumijemo potrebu EU da osigura pristup kritičnim mineralnim sirovinama, koje su neophodne za dekarbonizaciju i borbu s klimatskom krizom. Bosna i Hercegovina može dati svoj doprinos rješavanju tog problema samo ukoliko se osigura dosljedna primjena principa transparentnosti, zakonitosti i održivog razvoja.