Požuri polako
Zašto je zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnesen 287 dana ranije?
Potpisan sporazum o saradnji s Gradom Zenica
Eko forum Zenica i grad Zenica potpisali su sporazum o saradnji. Prioriteti saradnje su borba za zdrav okoliš, uz uvažavanje principa održivog razvoja i balansa između ekonomskog prosperiteta i zaštite okoliša i ljudskog zdravlja, participativna demokratija zaštite okoliša, transparentnost i poštivanje zakona. Pozivamo i druge nivoe vlasti i nevladine organizacije da zajednički rade na unapređenju međusobne saradnje u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima.
Sastanak Radne grupe za učešće javnosti u donošenju odluka
UNECE (Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu) organizovala je 9. sastanak Radne grupe za učešće javnosti u donošenju odluka, 1. i 2. marta 2021. godine. Usljed uslova pandemije, sastanak je ove godine održan online. Na sastanku je učestvovalo oko 60 učesnika, predstavnika država potpisnica Arhuške konvencije, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih Read more…
200.000 razloga za zaštitu okoliša
U prostorijama Arhus centra u Zenici 23.2.2021 održan je radno-konsultativni sastanak s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Tema razgovora bila je realizacija mjera iz okolinske dozvole za ArcelorMittal Zenica.
Ministar nema 0,03% svog vremena za udruženje građana
Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK uputili smo zahtjev za konsultativni sastanak, kako bismo nadležnog kantonalnog ministra i njegove saradnike upoznali s aktivnostima koje je realizirao Eko forum Zenica tokom 2020. godine, uz podršku OSCE misije u BiH, Evropske unije, Švedske vlade i Vlade Republike Češke. Sve te aktivnosti su u oblasti za koju je nadležno njegovo ministarstvo.
Dobili smo odgovor da nisu u mogućnosti obezbijediti termin za takav sastanak. Mladom ministru preostalo je još najmanje 455 radnih dana do kraja mandata na koji je izabran. Jedan radni sastanak u trajanju od sat vremena iznosi 0,03% radnog vremena ministra.
Šta nam radi zagađen zrak na Zapadnom Balkanu?
Udisanje zagađenog zraka dovodi do povećanja smrtnosti, skraćenja životnog vijeka i rasta broja hroničnih bolesti, dok zdravstveni troškovi koje plaćaju građani i građanke Zapadnog Balkana bivaju sve veći. Zagađen zrak donosi nam i porast broja izgubljenih radnih dana, uporedo sa porastom broja bolničkih dana. Smanjenje zagađenja zraka je javno-zdravstvena mjera koja bi direktno uticala na povećanje kvaliteta života i zdravlja građana, a indirektno na smanjenje stope smrtnosti.
U Tetovu zrak manje zagađen nego 2019. godine, u Centru i Radakovu više
Dnevne prosječne koncentracije sumpor dioksida ne smiju biti veće od tolerantne vrijednosti više od 3 dana, a koncentracije prašine PM10 više od 35 dana tokom jedne godine. Tokom 2020. godine u Tetovu broj takvih dana smanjio se u odnosu na 2019. godinu, ali se u Centru i Radakovu povećao. Broj “sumpornih” dana u Zenici sada je u prosjeku 25 puta, a broj “prašnjavih” dana 3,7 puta veći od dozvoljenog broja dana.
Nevolja nikada ne dolazi sama, aerozagađenje i Covid-19
Zapadni Balkan godinama je jedan od regiona sa najlošijim kvalitetom zraka u Evropi. Gradovi ovog regiona često zauzimaju i prva mjesta na listama najzagađenijih u svijetu. Kada se na loš kvalitet zraka doda i globalna COVID-19 pandemija koja je apsolutno obilježila 2020. godinu, i još traje, rezultat je dodatno povećan broj respiratornih oboljenja i veća smrtnost.
Talijansko tužilaštvo potvrdilo optužbu za ubistvo iz nehata protiv menadžera željezare Ilva u Tarantu
Nakon provedene istrage o uzrocima smrti djeteta, devet bivših menadžera željezare Ilva u Tarantu, na jugu Italije, optuženo je za krivično djelo “ubistvo iz nehata”, jer je istraga pokazala da je petogodišnjak Lorenzo Zaratta 30.7.2014. godine preminuo od posljedica tumora na mozgu koji mu je bio dijagnosticiran kad je imao samo tri mjeseca. Istragom je dokazano da su otrovne emisije iz željezare Ilva u Tarantu uzrok smrti djeteta.
Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku
Zapadni Balkan ima najgori kvalitet zraka u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarjelih termoelektrana na ugalj bilježi se čak do Egipta. Velike posljedice po zdravlje izazivaju i korišćenje fosilnih goriva u industriji, kućnim kotlovima za grijanje, poljoprivredi i saobraćaju. Kako da prodišemo?