200 najmlađih Zeničana posjetilo park prirode Babina-Tvrtkovac

Djeci treba prostora. Djeci treba zraka. Djeci treba perspektiva, razumijevanje blagodati prirodnog bogatstva kojim smo okruženi. Oko dvije stotine najmlađih Zeničana učestvovalo je jučer u manifestaciji pod nazivom: Zaštitimo prirodna i kulturna bogatstva zeničkog kraja – Podržimo proglašenje Parka prirode Babina-Tvrtkovac. Otišli su kućama zadovoljni i bogatiji za nova saznanja, bolje razumijevanje svijeta oko sebe i jedno sjajno cjelodnevno druženje. Manifestaciju je organizovao Eko forum, u saradnji sa Udruženjem Eko-Tvrtkovac i Savezom izviđača grada Zenice, u okviru Projekta Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice. Domaćini su nam bili članovi Eko-Tvrtkovca, koji godinama vrijedno rade na uređenju prirodnog prostora i promociji kulturnih znamenitosti područja Babina.

Sastanak koordinacionog odbora Eko-BiH mreže

U Zenici je danas održan sastanak Koordinacionog odbora najveće mreže ekoloških udruženja u Bosni i Hercegovini. Mreža je uspostavljena kao rezultat EU projekta koji je okončan 2021. godine. Mrežu čini 38 organizacija iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Cilj ove mreže je razmjena informacija, zajednički rad, jačanje kapaciteta i međusobna podrška. U okviru mreže djeluju Koalicija za rijeke BiH i mreža Arhus centara u BiH. Više o mreži može se naći na web stranici ekobih.net.

Kako funkcionišu zaštićena područja: primjer Kantona Sarajevo

Sve zablude vezane za zabrane u zaštićenim područjima i štete koje će proglašenje parkova prirode tobože nanijeti lokalnom stanovništvu, jednostavno, nisu tačne. Potvrđuju to iskustva Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo. Ono što propisuje Zakon o zaštiti prirode su zabrane koje se odnose na krivolov i šumske krađe, s druge strane promovišući sve vidove održivog razvoja turizma i privrede. To opet otvara značajne mogućnosti za lokalni privredni razvoj. Samo je do nas koliko ćemo ove prednosti iskoristiti. To će biti moguće samo kroz kompromis i međusobnu saradnju.

Više od dvije hiljade potpisa na peticiju za proglašenje parka prirode Babina-Tvrtkovac

Eko forum Zenica, u saradnji sa Savezom izviđača Grada Zenice i Udruženjem Eko Tvrtkovac, danas je uspješno organizovao akciju potpisivanja peticije za proglašenje Parka prirode Babina-Tvrtkovac. U uličnoj akciji, koja je organizovana na tri lokacije u gradu, naši neumorni izviđači, uz podršku članova Eko foruma i Eko Tvrtkovca, prikupili su blizu dvije hiljade potpisa podrške. Zajedno sa potpisanima na online peticiji, sada ih je ukupno 2.129. Time su naši sugrađani dali nesumnjivu podršku inicijativi, koja će rezultirati donošenjem kantonalnog Zakona o proglašenju Parka prirode Babina-Tvrkovac i zaštitom 10% teritorije grada Zenice.

Istekla je je još jedna okolinska dozvola za ArcelorMittal

Početkom ovog mjeseca prestala je da važi Integralna obnovljena okolinska dozvola privrednom društvu ArcelorMittal Zenica za pogone i postrojenja: koksara, aglomeracija, visoka peć, čeličana, valjaonice, kovačnica, energetika i saobraćaj. Dozvolu je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 3.4.2017. godine s rokom važenja od pet godina od dana uručenja dozvole operateru.

prof.dr.sc. Sanela Porča

Ovako se voli Zenica sa udaljenosti od osam hiljada kilometara

Eko forumu nedavno se javila naša nekadašnja sugrađanka, prof.dr.sc. Sanela Porča, sa željom da svom rodnom gradu pokloni nekoliko sadnica drveća. Obratili smo se Adnanu Mešinoviću, dipl.inž. hortikulture iz Sektora za ekologiju i komunalne poslove grada Zenice, da nam pomogne u realizaciji ove ideje. On nam je pružio nesebičnu pomoć u odabiru sadnica, lokacije sadnje i koordinaciji kompletne akcije.

Za 400 USD koje je Sanela uplatila na naš račun kupili smo odgovarajuće sadnice, a Grad Zenica je obezbijedio dodatna sredstva za angažman preduzeća Alba Zenica – prevoz, pripremu terena i sadnju nabavljenih sadnica.

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Emisije zagađujućih čestica iz velikih postrojenja u većini zemalja Zapadnog Balkana veće su od propisanih graničnih vrijednosti, a termoelektrane na ugalj  prema posljednjim podacima emituju više sumpor-dioksida nego ukupno sva takva postrojenja u EU. Ugalj u svijetu odlazi u istoriju i danas je već isplativije graditi solarne elektrane i vjetroparkove nego održavati postojeće termoelektrane. Kompanije koje proizvode i koriste ugalj suočene su sa sve većim troškovima na ime dozvola za emitovanje ugljen-dioksida i ispunjavanja propisa za zaštitu životne sredine, pa ubrzavaju planove za gašenje ili bar za prelazak na druga goriva.