Zaštita prirode na teritoriji grada Zenice
| Trajanje projekta | 01.05.2021 – 30.04.2022 |
| Izvori finansiranja | – Grant TN ZM02/11 za zagovaračke mreže u okviru projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske – Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK (sredstva po Javnom pozivu za realizaciju programa, projekata i srodnih aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša za 2021. godinu) |
| Partneri na projektu | Centar za promociju civilnog društva, Ekološko udruženje “EKO Tvrtkovac” Zenica, Savez izviđača Grada Zenica |
| Budžet projekta | 50.000 KM (CPCD) + 5.000 KM (ZDK) |
| Saradnici na projektu | Sanja Stević, koordinatorica Igda Lemeš, administrativna asistentica Merim Berberović, asistent za finansije |
| Ciljevi projekta | Opšti cilj projekta: Najmanje 10% površine područja Grada Zenice zaštićeno u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH. Specifični ciljevi: 1. Stvoreni preduslovi za proglašenje minimalno jednog zaštićenog područja na teritoriji grada Zenice 2. Javnost upoznata s potrebom i mogućnostima proglašenja zaštićenog područja prirode na teritoriji grada Zenice 3. Uspostavljen konstruktivni dijalog na relaciji kanton-grad-OCD o temama zaštite prirode |
| Očekivani rezultati | 1. Postoje stručne podloge za studiju izvodljivosti za zaštitu prirodnog područja 2. Izrađen priručnik o zaštićenim područjima i obučeni aktivisti/aktivistice OCD, poslanici/poslanice kantonalne skupštine i gradski vijećnici/vijećnice o kategorijama i procedurama proglašenja zaštićenih područja 3. Izrađen nacrt kantonalnog zakona o proglašenju zaštićenog područja i identificirani upravitelji budućeg zaštićenog područja 4. Natpolovična većina od ukupno 35 poslanika/poslanica kantonalne skupštine ZDK i 31 gradskog vijećnika/vijećnice grada Zenice spremni su podržati zakon o proglašenju zaštićenog područja na teritoriji grada Zenice |
| Opis projekta | Teritorija grada Zenice obuhvata površinu od 558,5 km2, a na toj teritoriji nema nijedno zaštićeno područje. Zeničko-dobojski kanton, ukupne površine 3.343 km2 ima spomenik prirode Tajan površine 49,5 km2, koji je zaštićen zakonom iz 2008. godine, a nalazi se na teritoriji općina Zavidovići i Kakanj. Strategijom razvoja općine Zenica 2012-2022 planirana je uspostava parka prirode “Babina”. I prostornim planom grada Zenice 2016-2036 predloženo je da se zaštićenim područjima različitih kategorija proglase površine od cca 60 km2 nakon što se provedu stručna istraživanja prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH. Iako je već pokretano nekoliko inicijativa za proglašenje zaštićenih područja, kako na nivou grada, tako i na nivou kantona, te inicijative još uvijek nisu realizirane. Glavnu prepreku za to je prebacivanje odgovornosti između grada i kantona, kao i nedostatak stručnih podloga za pokretanje zakonom propisane procedure. Posljednju inicijativu trebalo je razmatrati gradsko vijeće u augustu 2020. godine, ali zbog nedostatka političke volje i odgovornosti, ni ta inicijativa nadležne gradske službe – da gradsko vijeće donese saglasnost za uspostavljanje zaštićenog područja i uputi inicijativa kantonalnoj skupštini da se izradi stručna studija i donese Zakon o proglašenju zaštićenog područja – nije realizirana. Stav kantonalnih organa vlasti je da oni jesu za uspostavljanje zaštićenog područja ali da grad treba da finansira izradu stručne studije. Da bi se prevazišle prepreke i uspostavio konstruktivni dijalog na relaciji grad-kanton, neophodan je angažman organizacija civilnog društva koje bi zajednički provele kampanju za stvaranje preduslova za proglašenje jednog ili više zaštićenih područja na teritoriji grada Zenice. Potrebno je pripremiti što više nedostajućih stručnih podloga za izradu studije izvodljivosti za zaštitu područja, i uspostaviti dijalog na relaciji kanton-grad-OCD o temama zaštite prirode. Trebalo bi izraditi priručnik o zaštićenim područjima i obučiti aktiviste/aktivistice OCD, poslanike/poslanice kantonalne skupštine i gradske vijećnike/vijećnice o kategorijama i procedurama proglašenja zaštićenih područja, kako bi svi učesnici/učesnice u procesu imali dovoljno informacija za donošenje odluka. Znajući da kantonalno ministarstvo nema dovoljno kapaciteta za izradu zakona, kroz ovaj projekat bi se izradio nacrt kantonalnog zakona o proglašenju zaštićenog područja, koji bi se onda uputio u skupštinsku proceduru. Nakon što se identifikuje koja područja treba zaštititi, koje su njihove kategorije zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode FBiH, kroz dijalog i kampanju identificirali bi se i upravitelji budućeg zaštićenog područja. Dva potencijalna područja koja bi se zaštitila su područje izletišta Smetovi, na kojem Savez izviđača grada Zenica ima svoje objekte i realizira brojne aktivnosti, te područje sliva Babine rijeke i planine Tvrtkovac, na kojima je udruženje Eko Tvrtkovac imalo nekoliko uspješnih projekata uređenja i zaštite prirode. Eko forum Zenica bi kao koordinator projekta obezbijedio resurse i stručnu podršku i iskoristio izgrađene relacije s institucijama vlasti, domaćim i međunarodnim organizacijama za realizaciju postavljenih ciljeva. Upravo iz tih razloga odabrani su ovi projektni partneri, čije se dosadašnje aktivnosti nisu preklapale, ali su komplementarne. Eko forum Zenica ima iskustva i kapacitete za administrativne zadatke, kontakte i uspostavljen dijalog sa institucijama. Savez izviđača ima mladu populaciju članstva koja će realizovati masovnije akcije zagovaranja i terenske aktivnosti na području Smetova, kao i edukacijske aktivnosti projekta. Eko Tvrtkovac ima iskustva u ruralnom turizmu i uređenju izletišta, kao i jake kontakte i saradnju s lokalnim stanovništvom, na koje bi proglašenje zaštićenog područja moglo imati ekonomski i socijalni utjecaj, tako da su iskustva tog partnera veoma važna za dijalog s lokalnim stanovništvom i izgradnju povjerenja važnu za održivost projekta. |
| Aktivnosti projekta | 1.1. Identifikacija stručnih kapaciteta 1.2. Prikupljanje informacija o abiotičkim faktorima 1.3. Prikupljanje informacija o biotičkim faktorima 1.4. Prikupljanje informacija o kulturnom nasljeđu 1.5. Izrada elaborata 2.1. Izrada priručnika 2.2. Obuka aktivista/aktivistica 2.3. Medijska kampanja 2.4. Uređenje prostora 3.1. Izgradnja dijaloga 3.2. Izrada nacrta zakona 3.3. Zagovaranje |