Izgubljene bebe

Veća zagađenost zraka, manje djece na Zapadnom Balkanu

Loš kvalitet zraka jedan je od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta, kako žena tako i muškaraca širom Zapadnog Balkana. Ovim su posebno pogođene žene koje žive u zagađenim oblastima, jer uslijed zagađenosti zraka mogu imati manje zdravih jajnih ćelija, time i nižu plodnost, dok je vantjelesna oplodnja manje uspješna. Čestice prašine PM2.5 smanjuju plodnost za 2% na svakih 10 µg/m3 prisustva ovih čestica u zraku. Zagađeni gradovi širom regiona Zapadnog Balkana imaju i preko 50 µg/m3 (PM2.5), što je duplo više od dozvoljenih godišnjih vrijednosti i može smanjiti plodnost i do 10% kod žena. Kod muškaraca zagađenje česticama prašine dolazi do testisa, gdje uzrokuje smanjenje proizvodnje sperme, manju pokretljivost spermatozoida, i češće pobačaje tokom trudnoće uslijed programirane smrti ćelija.

SO2

U Tetovu zrak manje zagađen nego 2019. godine, u Centru i Radakovu više

Dnevne prosječne koncentracije sumpor dioksida ne smiju biti veće od tolerantne vrijednosti više od 3 dana, a koncentracije prašine PM10 više od 35 dana tokom jedne godine. Tokom 2020. godine u Tetovu broj takvih dana smanjio se u odnosu na 2019. godinu, ali se u Centru i Radakovu povećao. Broj “sumpornih” dana u Zenici sada je u prosjeku 25 puta, a broj “prašnjavih” dana 3,7 puta veći od dozvoljenog broja dana.

Na Zapadnom Balkanu nevolja nikad ne dolazi sama

Nevolja nikada ne dolazi sama, aerozagađenje i Covid-19

Zapadni Balkan godinama je jedan od regiona sa najlošijim kvalitetom zraka u Evropi. Gradovi ovog regiona često zauzimaju i prva mjesta na listama najzagađenijih u svijetu. Kada se na loš kvalitet zraka doda i globalna COVID-19 pandemija koja je apsolutno obilježila 2020. godinu, i još traje, rezultat je dodatno povećan broj respiratornih oboljenja i veća smrtnost.

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Zapadni Balkan ima najgori kvalitet zraka u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarjelih termoelektrana na ugalj bilježi se čak do Egipta. Velike posljedice po zdravlje izazivaju i korišćenje fosilnih goriva u industriji, kućnim kotlovima za grijanje, poljoprivredi i saobraćaju. Kako da prodišemo?

Akcioni plan zaštite zraka

Sa 15 godina zakašnjenja, Vlada ZDK donijela plan zaštite zraka u ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 53. sjednici održanoj 30.4.2020. godine donijela je “Akcioni plan zaštite kvaliteta zraka za područje Zeničko-dobojskog kantona”. U procesu donošenja ovog dokumenta nije bila uključena javnost, nije bilo javnih rasprava, a donesen je sa zakašnjenjem od 15 godina. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u ZDK samo od posljedica zagađenja godišnje umre oko 800 ljudi. Da je ovaj plan bio usvojen i da se primjenjivao kako je bilo planirano, prije 15 godina, mogli smo spasiti 12 hiljada života.

Evropski šampioni za 2019… po koncentracijama prašine u zraku

Kompanija Airvisual objavila je izvještaj o kvalitetu zraka za 2019. godinu, na osnovu izmjerenih koncentracija prašine PM2.5. Podaci su prikupljeni sa zvaničnih mjernih stanica i sa senzora AirVisual. Detaljan pregled dostupan je na njihovoj web stranici www.iqair.com.
Prema objavljenim podacima, najzagađeniji zrak u Evropi 2019. godine imala je Bosna i Hercegovina. Među deset najzagađenijih gradova u Evropi, četiri su iz BiH: Lukavac, Tuzla, Zenica i Sarajevo.

Kvar na mjernoj opremi

Poznato je da pandemiji koronavirusa pogoduju visoke koncentracije prašine (jer se virus prenosi i putem čestica prašine u zraku), a dugotrajna izloženost visokom zagađenju učinila je pluća i krvne sudove Zeničana osjetljivijim i podložnijim komplikacijama koje nastaju od posljedica zaraze virusom.