Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
Važniji brojevi telefona:
Eko policija
062 400 900
061 769 353
Operativni centar
Civilne zaštite
121
Federalna
inspekcija
033 226 644

Prema propisima Federacije BiH
ne smije biti više od 3 dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3,
u toku cijele kalendarske godine
.

Na mjernom mjestu Tetovo utvrđeno je:
179 prekoračenja tokom 2011. godine
194 prekoračenja tokom 2012. godine
173 prekoračenja tokom 2013. godine
252 prekoračenja tokom 2014. godine
177 prekoračenja tokom 2015. godine
156 prekoračenja tokom 2016. godine
Reducing chemicals and contamination of drinking water sources in rural communities
Građani za Europu
Transition
GOG
 
 
 
Korisni linkovi
Grad Zenica - kvalitet zraka
Granične vrijednosti kvaliteta zraka
UNEP monitoring kvaliteta zraka u BiH
OpenAQ podaci o zagađenju zraka
Eko akcija - indeks kvaliteta zraka u Zenici
Web portal o okolišu u BiH i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeorološki zavod
Arnika, Prag, Češka Republika
Više linkova...
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera
Šta se dešava u pogonima ArcelorMittal Zenica? (13.7.2017)
Kako smanjiti potrošnju energije? (10.7.2017)
Podrška borbi protiv klimatskih promjena (28.6.2017)
Kolika je cijena zdravlja Zeničana? (15.6.2017)
Kritično zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini: rezultat haotičnog izdavanja dozvola i niskih standarda (12.6.2017)
Prezentacija nove analize okolišne legislative i učešća javnosti u odlučivanju o okolišu (6.6.2017)
Zašto šute institucije i do kada će? (5.6.2017)
BiH najzagađenija u Europi - zvanično! (25.5.2017)
Energetsko siromaštvo - nastavak projekta (18.5.2017)
Tihi i savršeni ubica među nama! (8.5.2017)
Kako do podrške? (26.4.2017)
Stav Eko foruma o projektu izgradnje nove toplane u Zenici (21.4.2017)
Održana godišnja skupština - izabrano novo rukovodstvo Eko foruma (20.4.2017)
Imamo i energetsko siromaštvo, pored ostalih! (15.4.2017)
Poziv na godišnju skupštinu (6.4.2017)
Hoće li nova toplana biti ekološki prihvatljiva? (5.4.2017)
Treći pregled stanja okoliša za BiH Ekonomske komisije UN za Evropu (30.3.2017)
Energetska strategija BiH - 10 godina bez pomaka (29.3.2017)
Novi projekat iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije (23.3.2017)
Tematska sjednica Parlamenta FBiH (16.3.2017)
Projekat Ecosan - smanjenje hemikalija i onečišćenja izvora pitke vode u ruralnim zajednicama (8.3.2017)
Okrugli sto i prezentacija softvera za praćenje zagađenja zraka (16.2.2017)
Šta nedostaje u novoj okolinskoj dozvoli za postrojenja ArcelorMittal Zenica? (1.2.2017)
Sastanak bez poziva, bez dnevnog reda i bez materijala (12.1.2017)
Otvoreno pismo gradonačelniku Zenice, Fuadu Kasumoviću (25.12.2016)
Četiri godine poslije... (23.12.2016)
Nacrt Kantonalnog ekološkog akcionog plana - javna rasprava (09.12.2016)
Predavanje "Izvještaj o stanju planeta 2016" (25.10.2016)
Aarhuška konvencija u BiH - na disketi za 5 KM ili na papiru za 82 KM (13.10.2016)
O ekologiji na generalnom sajmu ZEPS 2016 (3.10.2016)
Zamjenik šefa misije američke ambasade posjetio Eko forum (19.9.2016)
Godinu dana (ne)pravde za zeničke zagađivače (15.9.2016)
Broj oboljelih od malignih neoplazmi u Zenici sve veći, iznad prosjeka kantona i Federacije (30.8.2016)
Kako se investiralo u zaštitu okoliša prije tri decenije? (24.7.2016)
Kantonalni ekološki akcioni plan (7.7.2016)
Radionica u Skopju (27.6.2016)
Incident ili remont? (30.5.2016)
Najveći zagađivači u Bosni i Hercegovini: željezara ArcelorMittal i termoelektrane Elektroprivrede BiH (27.4.2016)
Građani će napokon saznati ko zagađuje zrak u Bosni i Hercegovini (25.4.2016)
Prezentacija solarnih sistema za toplu vodu (22.4.2016)
Poziv na okrugli sto o energiji sunca (13.4.2016)
Poziv na godišnju skupštinu (21.3.2016)
Međunarodni izvještaj otkrio da je teška industrija u Zenici i Tuzli ozbiljno zagadila prehrambene artikle (29.2.2016)
Javni uvid u Zahtjev za izdavanje integralne okolišne dozvole za pogone i postrojenja ArcelorMittal (26.2.2016)
Američka ambasada u BiH odala priznanje radu Eko foruma (25.2.2016)
Podrška američke ambasade u BiH (29.1.2016)
Hidroelektrana Janjići - poziv na javnu raspravu u petak, 15.1.2016 u 10 sati (7.1.2016)

Prijedlog unapređenja rada konvertorskog postrojenja

Osposobljavanje sistema vazdušne zavjese konvertora
Konvertori Čeličane su opremljeni sistemom vazdušne zavjese. Navedeno rješenje je besprijekorno funkcionisalo prije rata, tako da nije bilo nekontrolisane emisije dima koja se sada uočava.
Vazdušna zavjesa je prije rata napajana komprimiranim vazduhom iz centralnog sistema. Kompresorska stanica vazduha je imala tri centrifugalna kompresora kapaciteta 42 000 m3/h. Gubici u razvodnoj mreži su uticali na odluku da se odustane od navedenog načina snabdijevanja, tako da svaki od pogona nabavi kompresore za svoje potrebe u skladu sa potrošnjom.
Svojevremeno se razmatrala mogućnost ugradnje jednog od centrifugalnih kompresora iz centralne Kompresorske stanice na lokalitetu Čeličane i Valjaonice, za snabdijevanje oba pogona. Ideja nije realizovana.
Potrošnja Čeličane je prije rata iznosila oko 5 000 m3/h, mikser, vazdušne zavjese, ozid konvertora, čišćenje kazana, automatska regulacija, kazanska hala, konti liv itd.
Danas pogon Čeličane zasigurno ima svoju stanicu komprimiranog vazduha, koja je vjerovatno  nedovoljnog kapaciteta, tako da se vazdušne zavjese ne mogu napojiti potrebnom količinom vazduha za normalan rad.
Vazdušna zavjesa je primitivan sistem, lako se stavlja u funkciju. Eventualne popravke na sistemu mogu biti samo trivijalnog karaktera.
Za rješenje ovog problema nisu potrebne studije, elaborati, naučni radovi da se uspostavi prijeratni sistem, koji je kvalitetno funkcionisao.  Pogon Čeličane treba obezbijediti zadovoljavajućom količinom komprimiranog vazduha.

 

Smanjenje emisije polutanata u zimskom periodu
Kotao Toplane se koristi za grijanje grada. U sezoni se za potrebe grijanja grada utroši 70 000 tona uglja i 3 000 000 m3 zemnog plina. Za pripremu sezone grijanja 2012/2013 traženo je da JP „Grijanje“ nabavi navedene energente, dogovor nije usaglašen. Po osnovu porasta cijena zemnog gasa i uglja za sezonu grijanja 2012/13 dogovorena je cijena za isporučenu energiju od 43 KM/MW toplote.
Konvertori Čeličane imaju kotlove utilizatore, para se samo djelimično koristi u razvodnoj mreži, jedan dio se kondenzuje,  kondenzat se vraća u ponovni ciklus kotla utilizatora, veliki dio se ispušta u atmosferu.
Umjesto bacanja pare u atmosferu, kondenzovanja pare na mjestu proizvodnje i povrata u kotao utilizator, kompletnu količinu proizvedene pare kotla utilizatora treba usmjeriti u izmjenjivačku stanicu Toplane i tu energiju koristiti za grijanje grada.
Sa ovim rješenjem prestaje potreba za rad drugog kotla Toplane u vrijeme grijanja grada.
Parametri kotlova utilizatora i njihova proizvodnost su dovoljni za isporuku toplote. Kotlovi utilizatori za rad koriste konvertorski i visokopećni plin, nije potrebna nabavka uglja i zemnog gasa.
Primjenom ovog rješenja ostvaruju se brojni benefiti.

 

Ekološki benefiti

  • Nije potreban kamionski transport 70 000 tona uglja, 3 500 tura kamionske dopreme. Manja emisija izduvnih gasova kamiona.
  • Smanjuje se emisija ugljen dioksida, koja nastaje spaljivanjem uglja u količini od 112 700 tona za sezonu grijanja. Spaljivanjem uglja stvara se 92 kg CO2/GJ toplote i 53 265 tona ugljen dioksida za sezonu grijanja po osnovu spaljivanja zemnog plina. Spaljivanjem zemnog plina stvara se 53 kg CO2/GJ toplote.
  • Smanjuje se emisija SOx, 2% sagorjelog sumpora za 70 000 tona uglja čini emisiju u zimskom periodu od 2 800 tona SOx.
  • Smanjenjuje se emisije Nox u zimskom periodu, za cca 1 000 tona NOx.
  • Smanjuje se emisije čestica PM10, PM2.5, u zimskom periodu, za cca 100 tona.
  • Smanjuje se količine ocjedne vode sa bazena u Podbrežju. Pepeo se hidraulički transportuje iz pogona Toplone u bazen na Podbrežju. Ocjedna voda se iz bazena ispušta obodnim kanalom u rijeku Bosnu. Voda se tretira sa CO2 u cilju podešavanja pH faktora, voda je pored toga opterećena sulfatima,nitratima itd.
  • Nije potreban kamionski transport  odvoz pepela sa bazena u Podbrežju. Uobičajan sadržaj pepela u uglju iznosi 20%, spaljivanjem 70 000 tona uglja nastaje 14 000 tona pepela, što iznosi 700 tura kamionske odpreme. Manja je emisija izduvnih gasova kamiona.
  • Nije potrebno odlaganje 14 000 tona pepela.

Energetski benefiti

  • Trenutno se velika količina vodene pare baca u atmosferu, dio se kondenzuje i  vraća u kotao utilizator. Za rad kondenzatora koristi se cirkulaciona pumpa, hladionik. Usmjeravanjem vodene pare  u izmjenjivačku stanicu Toplane prestaje potreba za radom cirkulacione pumpe i korištenje hladionika.
  • Ostvarit će se maksimalna recirkulacija hemijski tretirane vode kotlova utilizatora. Sada se kotlovi utilizatori dopunjavaju hemijski tretiranom vodom za količinu ispuštene pare u atmosferu.
  • Manji su troškovi elektro i toplinske energije; doprema uglja sa depoa Podbrežje u pogon Toplane trakastim transporterom, nije potreban rad rad napojne pumpe kotla; mlinova za mljevenje uglja; dimni ventilator, bager pumpe za transport pepela bazen u Podbrežju, itd.

Finansijski benefiti

  • Nije potrebna nabavka 70 000 tona uglja, godišnja ušteda iznosi 10 500 000 KM, za cijenu uglja od 150 KM/tonu.
  • Nije potrebna nabavka 3 000 000 m3 zemnog gasa, po cijeni vjerovatno od 3 000 000 KM.
  • Niži su troškovi za električnu energiju: transportne trake,napojne pumpa, mlinovi, manji gubitak hemijski tretirane vode.
  • Manja je faktura za penal po kojoj zagađivač plaća, po osnovu manje emisije SOx, NOx, čestice PM 10 i  PM2.5.
  • Manji je izdatak za utrošeni CO2 za podešavanje pH faktora ocjedne vode bazena u Podbrežju.
  • Manji je trošak za odvoz 14 000 tona pepela.

EKO Forum je u više navrata komentarisao neprimjereno visoku cijenu toplotne energije, koja se od strane Mittala isporučuje J.P. „Grijanje“. Odgovor je uvijek bio da Mittal ima velike gubitke, da grije na račun svoje štete, da je cijena energenata uglja i zemnog gasa visoka itd.
Sadašnji trend je nepovoljan, sve više domaćinstava se zbog visoke cijene grijanja isključuje sa sistema daljinskog grijanja, lokalna ložišta dodatno opterećuje vazduh.
Grijanjem grada sa kotlova utilizatora prestaje potreba za posebnim angažmanom opreme u Toplani, kao i radne snage, ostaje samo rad izmjenjivačke stanice u pogonu Toplane, što je minorno u odnosu na sadašnje stanje.
Ovakvim radom se ostvaruje veći stepen iskorištenja energije koksa djelimičnom i potpunom oksidacijom ugljika iz gvožđa u konvertoru u vrijeme duvanja kisika i korištenjem visokopećnog gasa koji nastaje gasifikacijom koksa u visokoj peći u vrijeme pripreme taline kada nema duvanja kisika.
Grijanja grada iz kotlova utilizatora se može brzo realizovati, pitanje je samo dobre volje.
Stiču se uslovi za jeftiniju cijenu toplote, koja se prodaje J.P. „Grijanje“. Cijena se može bez pogovora sniziti na iznos koju JP Elektroprivreda distribuira u Tuzli i iznosi 24 KM/MWh isporučene toplote.
Za sezonu grijanja J.P. „Grijanju“ se isporuči cca 250 000 MWh toplote, godišnje se po sadašnoj cijeni od 43 KM/MWh od konzumenta toplote naplati iznos od 10 750 000 KM.
Korekcijom cijene na 24 KM/MWh trošak toplote bi bio 6 000 000 KM za isporuku 250 000 MWh toplote.
Ovim rješenjem moguće je ostvariti brojne prednosti:

    • Manje zagađenje okoliša prestankom rada jednog kotla u pogonu Toplane u zimskom periodu
    • Finansijske i eneretske pogodnosti Mittalu
    • Niže račune za grijanje grada, koje plaćaju građani, institucije Općina,Kanton itd.
    • Prilika za povećanje toplotnog konzuma po osnovu povoljnije cijene, što bi dalje povoljno uticalo na gašenje malih kućnih ložišta.
 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Ul.Školska 10, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba